Baskijski jezik

{{{2}}}

Područje Baskije i rasprostranjenosz baskijskog jezika

Baskijski jezik (baskijski: Euskara) je izolovani jezik, koji ne pripada ni jednoj jezičnoj porodici. To je glavni razlog zašto se razlikuje od ostalih jeziku u svijetu. Oblasti upotrebe su Baskija tj. u dijelovima Španije i Francuske. Standardizirana forma jezika se naziva Batua, koja je donijeta na koncu 20. vijeka. Osim standardne verzije baskijski jezik čini i šest dijalekata. Precizne granice dijalekata nepoštuju politčke granice.

Porijeklo imena jezika

U baskijskom jeziku, koristi se naziv Euskara za ime jezika. U francuskom jeziku baskijski jezik je uglavnom nazivan basque ili moderniji naziv je euskara. U španskom jeziku jpostoji više naziva za baskijski jezik – el vasco, la lengua vasca ili el euskera. Oba termna – vasco i basque su svojim povodom iz latinskog izraza vascones, koji je izveden iz grčke riječi, ουασκωνους (ouaskōnous). Termin Vascuence je izveden od latinskog vasconĭce, koristio se u dokumentima nastalim po14. vijeku.

Službeni status

Baskijski jezik je prvi službeni jezik u autonomnoj oblasti Baskija i dijela oblasti Navarra. U Španiji je danas priznat kao jezik manjina, ali kroz historiju, pogotovo u doba generala Franka, doživljavao velike napade. U Francuskoj ni danas nije priznat.

Osnovne fraze

• Bai – Da
• Ez – Ne
• Kaixo! – Zdravo!
• Agur! / Aio! – Doviđenja!
• Ikusi arte! –Vidimo se!
• Eskerrik asko! – Hvala!
• Egun on – Dobro jutro, dobar dan
• Egun on, bai – Odzdrav na Egun on
• Arratsalde on – Dobro veče
• Gabon – Laku noć
• Mesedez – Molim
• Barkatu – Izvini te (ukoliko hoćemo da nešto pitamo)
• Barkatu – Izvinjavam se
• Aizu! – Slušaj! (neformalna forma, sl. kao čuj! u komunikativnom bosanskom jeziku )
• Kafe hutsa nahi nuke – Mogu dobiti kafu?
• Kafe ebakia nahi nuke – Mogu dobiti macchiato?
• Kafesnea nahi nuke – Mogu dobiti café latte?
• Garagardoa nahi nuke – Mogu dobiti pivo pivo?
• Komunak – Toalet
• Non dago komuna? – Gdje je toalet?
• Non dago tren-geltokia? – Gdje je željeznička stanica?
• Non dago autobus-geltokia? – Gdje je autobusna stanica?
• Ba al da hotelik hemen inguruan? – Da li je u blizini hotel?
• Zorionak – Sretan praznik!
• Zer moduz? – Kako si?

Brojevi

Baskijski brojni sistem sačinjen je na bazi broja dvadeset, što nije često za evropske jezike. Takav brojni sistem ima npr. čečenski jezik. Sistem djelomično koristi i francuski jezik (quatre-vingt dix = 4 puta 20 i 10 = 90). Na američkom kontinetu ovakav brojni sistem su koristile Maje.

• 1 – bat
• 2 – bi
• 3 – hiru
• 4 – lau
• 5 – bost
• 6 – sei
• 7 – zazpi
• 8 – zortzi
• 9 – bederatzi
• 10 – hamar
• 11 – hamaika
• 12 – hamabi
• 13 – hamahiru
• 14 – hamalau
• 15 – hamabost
• 16 – hamasei
• 17 – hamazazpi
• 18 – hemezortzi
• 19 – hemeretzi
• 20 – hogei
• 21 – hogeita bat
• 22 – hogeita bi
• 23 – hogeita hiru
• 30 – hogeita hamar (hogei-ta-hamar = dvadeset i desat = 20+10)
• 31 – hogeita hamaika (hogei-ta-hamaika = dvadest i jedanaest = 20+11)
• 40 – berrogei (ber-hogei = dvaputa dvadest = 2×20)
• 50 – berrogeita hamar (ber-hogei-ta-hamar = ddva puta dvadest i deset = 2×20+10)
• 60 – hirurogei (hirur-hogei = tri puta dvadeset = 3×20)
• 70 – hirurogeita hamar (hirur-hogei-ta-hamar = tri puta dvadeset i deset = 3×20+10)
• 80 – laurogei (laur-hogei = četiri puta dvadeset = 4×20)
• 90 – laurogeita hamar (laur-hogei-ta-hamar = četiri puta dvadeset i deset = 4×20+10)
• 100 – ehun
• 200 – berrehun
• 300 – hirurehun
• 1000 – mila
• 2000 – bi mila
• 1 000 000 – milioi bat
• pola – erdi
• manje – gutxiago
• više – gehiago