Plamen (časopis)
Plamen je bio časopis koji je pokrenuo i uređivao Miroslav Krleža, zajedno s Augustom Cesarcem. Izlazio je tokom 1919. godine.
Plamen | |
---|---|
Glavni urednik | Miroslav Krleža |
Kategorije | Časopis za kulturu |
Godina osnivanja | 1919. |
Prvo izdanje | 1. januar 1919. |
Zemlja | Kraljevina Jugoslavija |
Jezik | Hrvatski jezik, |
Kulturni i politički značaj
uredi“Polumjesečnik za sve kulturne probleme”, su 1919. u Zagrebu pokrenuli Miroslav Krleža i August Cesarec, uz likovnu opremu Ljube Babića. Od 1. januara do 1. augusta 1919. ukupno je izašlo 15 brojeva (svaki 1. i 15. u mjesecu). Nakladnik je bio "Jug", a tiskala ga je tiskara "Hermes".[1] U umjetnosti je zastupao avangardističku poetiku. Urednici su okupili istaknute hrvatske intelektualce i umjetnike kao što su bili Antun Branko Šimić, Julije Benešić, Gustav Krklec, Tin Ujević, Tito Strozzi i drugi. Bio je to prvi list koji je, uz kritiku hrvatske nacionalističke retorike, razotkrivao srpsku vidovdansku mitomaniju i represiju beogradskog režima, zbog čega je i zabranjen iste godine (1919.) nakon izlaska 15 brojeva.[2] Zabranjen je banskom naredbom na prijedlog cenzure, pozivajući se na austro-ugarski propis iz 1914. "o iznimnim mjerama u slučaju rata". Vlasti su ga smatrale diskretnijim glasom komunističke Istine, što nije čudno, budući da je i Istina o Plamenu imala isto mišljenje.[1]
Časopis je čitateljstvu afirmirao mladog Krležu kao ne samo pjesnika, kako je dotad uglavnom viđen, nego i kao esejista, dramaturga, novelista. Ovdje je prvi put objavljen njegov esej Hrvatska književna laž. "Ostvarenje novog u svim njegovim izrazima" program je časopisa koji sebe vidi kao "trn u oku svih jugoslavenskih nazadnjaka", a "skinuti svu tamu laži i tradicije" znači kretati se prema "novoj duši, umjetnosti i životu".[1] Sam naziv časopisa najčešće se veže uz Lenjingradsku Plamju Anatolija Lunačarskog.[1]
Iako je uredništvo prihvatilo ekavicu, svi tekstovi izlazili su u napisanoj inačici.
Naslovnica
urediKao i Književnu republiku i Hrvatski bog Mars, Hrvatsku rapsodiju i nebrojena druga Krležina izdanja, Plamen grafički je opremio Ljubo Babić.
...U vrhunce opusa Ljube Babića, jednoga od najistaknutijih intelektualaca prve polovice 20. stoljeća, svrstavaju se dva ekspresionistička rješenja, za kulturne časopise Plamen i Republika, koje je uređivao Miroslav Krleža. Dobro usklađenim, duboko promišljenim, tipografski razrađenim i funkcionalnim rješenjima Babić je uspostavio nove oblikovne kriterije te osuvremenio i unaprijedio grafički dizajn na našim prostorima...[3]
Reference
uredi- ^ a b c d LZMK; 1993., Krležijana, enciklopedija o Miroslavu Krleži
- ^ Proleksis enciklopedija, prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija[mrtav link]
- ^ Vesna Kedmenec Križić, izložba »Prvaci hrvatskoga plakata«
Vanjski linkovi
urediOvaj odlomak potrebno je proširiti. |