Phoenix Mars Lander

Phoenix je bila robotska letjelica čija misija je istraživanje Marsa. Phoenix Mars Lander, dio Phoenix letjelice, je sletio na Mars 25. maja 2008. Dizajniran za istraživanje Marsa, te za traženje vode i tragova života na Marsu. Phoenix je zamišljen kao visoko operativni rover, te kao dosta jeftina misija.

Phoenix Mars Lander

Phoenix pri slijetanju, umjetnički prikaz
Glavni ugovarači	Lockheed Martin Space Systems
Misija Tip	lander

Lansiranje

Phoenix je lansiran 4. augusta sa Cape Canaverala sa Floride, uz pomoć rakete Boeing Delta 2925. Poslije lansiranja Phoenix je postavljen u orbitu oko Zemlje, a nakon toga je odletio na Mars.

Tehnologija

Letjelica Phoenix je dizajnirana po uzoru na letjelice Mars Surveyor Program 2001 i na osnovu lekcije naučenih iz neuspjeha Mars Polar Landera. Phoenix će na putu do Marsa iskusiti ekstremne uslove. Tokom lansiranja letjelica će se jako tresti, a tokom operacije na površini, Phoenix će morati izdržati jako niske temperature. Letjelica je dizajnirana da preživjela. Na Phoenixu je smješteno sedam instrumenata: RA, RAC, SSI, TEGA, MARDI, MECA, MET.

"RA"

(Robotska ruka) je jedna od najvažnijih instrumenata na Phoenixu. Ona ima zadaću skupljati uzorke tla i vodenog leda te ih slati u instrumente TEGA i MECA na detaljniju analizu. Robotska ruka je dizajnirana za pomicanje lijevo-desno, gore-dole, naprijed-nazad i rotaciju. Robotska ruka će biti duga 2,35 metara. RA će biti sagrađena od ekipe stručnjaka iz JPL-a (Jet Propolusion Laboratory).

"RAC"

Kamera na robotskoj ruci je pričvršćena na robotskoj ruci. RAC je kamera sa dvostrukim Gauss lećama. Na RAC-u su postavljena dva motora. Jedan za fokusiranje a drugi za otvaranje i zatvaranje pokrova na kameri. Izradio ga je Max Planck Institute for Solar System Research.

"SSI"

Kamera za snimanje po površini će biti Phoenixove "oči" u misiji na Marsu. Ona se može pomicati i okretati uokolo-praviti panoramu. Sagrađen je u Univerzitetu u Arizoni. Projekt je vodio mr.Chris Shinohara.

"TEGA"

analizer plinova i uzoraka će naučnici koristiti kako bi ispitali uzorke Marsovog leda i površine. Sagrađen je u Univerzitetu u Arizoni u projektu koji vodi dr.William Boynton i u Univerzitetu u Teksasu u projektu koji vodi dr. John Hoffman.

"MARDI"

Mars Descent Imager igra glavnu ulogu u istraživanju na Marsu. On će slikati krajolik oko Phoenixa, i to u boji. MARDI je najlakša kamera ikada napravljena za istraživanja. Kamera koristi refraktorsku optiku za skupljanje svjetla, te ima vidno polje od 66°. Slika u rezoluciji od 1024x1024 piksela. Sagrađen u Malin Space Science Systems. Projekt vodi dr.Mike Malin.

"MECA"

Microscopy, Electrochemistry, and Conductivity Analyzer je uređaj koji ketektira Ph vrijednost i elemente kao što su magnezijevi kationi, hloridi, bromidi, sulfatni anioni, kisik i ugljen dioksid. Sa Phoenixovim mikroskopom, znanstvenici će moći vidjeti strukturu tla i Marsovog leda. Također ovaj mikroskop može detektirati da li je postojala voda u tim uzorcima. Uzorci se uzimaju sa robotskom rukom. Izgrađen u JPL-u. Projekt vodi dr.Michael Hecht. Mikroskop je konstruiran u Swiss consortium.

MET

(Meterorlogocal Station) će bilježiti vrijeme na Marsu te temperaturu. Jako niske temperature na Marsu će se mjeriti posebnim termometrom. Atmosferski pritisak na Marsu je jako malen pa će trebati osjetljivi instrumenti sa mjerenje. Senzori pritiska će biti isti kao oni koji su se upotrebljavali na Vikingu i Pathfinderu. Sagrađen u Kanadskoj Svemirskoj Agenciji.

Put, ulazak u orbitu i slijetanje

Put do Marsa je trajao oko 10 mjeseci, i na tom putu je bilo nekoliko korekcija putanje, kako bi letjelica stigla do Marsa. Komunicirati se obavlja uz pomoć Deep Space Network.

Prije ulaska u atmosferu Deep Space Network je Phoenixu poslao plan leta i spuštanja, kako bi računari na letjelici sigurno uveli Phoenix u Marsovu atmosferu.

Na 125 km Phoenix ulazi u atmosferu. Toplotni štit štiti letjelicu od ogromne temperature koja nastaje pri ulasku u atmosferu. Nakon kočenja Phoenix se kreće brzinom od 1,7 Macha. Uskoro nakon toga odvaja se toplinski štit i aktivira se radar za slijetanje. Na visini od 1 km se uključuju potisnici koji dodatno smanjuju brzinu pada. Na visini od 12 metara je brzina pada 2,4 km/sec. Potisnici se isključuju kada senzori "ugledaju" mjesto slijetanja i kada Phoenix dotakne tlo. Po slijetanju, njegove antene šalju Zemlji potvrdu sigurnog doleta na Mars.

Misija na površini

Prisustvo vode plitko ispod površine tla

19. juna 2008., NASA je objavila da su komadi svijetlog materijala u rovu "Dodo-Goldilocks", koje je iskopala robotska ruka, isparili tokom četiri dana. To znači da su bili sačinjeni od vodenog leda.

Panorama Marsa

Pozicija letjelice na Marsu

Map of Mars

Spirit (2004) >

Opportunity (2004) >

< Pathfinder/Sojourner (1997)

Viking 1 (1976) >

Viking 2 (1976) >

< Phoenix (2008)

< Mars 3 (1971)

Curiosity (2012) >

Kraj misije

Dana 10. novembra, Phoenix Mission Control izvijestio je o gubitku kontakta s Phoenix landerom; posljednji signal primljen je 2. novembra. Neposredno prije, Phoenix je poslao svoju posljednju poruku: "Trijumf" u binarnom kodu . Do propadanja letjelice došlo je zbog olujne prašine koja je još više smanjila proizvodnju energije. Dok je rad svemirske letjelice završio, analiza podataka s instrumenata bila je u najranijoj fazi. Nakon neuspjelog pokušaja stupanja u kontakt s landerom pomoću orbitera Mars Odyssey do i prije marsovskog ljetnog solsticija, 12. maja 2010. JPL je proglasio da je Phoenix mrtav. Program se smatrao uspješnim jer je završio sve planirane znanstvene eksperimente i zapažanja.

Također pogledajte

• Istraživanje Marsa