Panay

Za druga značenja, pogledajte Panay (čvor).

Panay je šesti po veličini filipinski otok, te četvrti po broju stanovnika. Otok je trouglastog oblika istočno okrenutog vrha sa dužinom i širinom od oko 130 km. Površine je 12.297,1  km² i naseljen sa oko 4.477.247 stanovnika, te pripada arhipelagu Visayas.

Panay
Ostrvo
Karta Panaya
Država	Filipini
Pokrajina	Aklan Antique Capiz Iloilo
Regija	Zapadna Visaya
Planinski sistem	Srednjopanayski planinski sistem
Grad	Iloilo City
Rijeka	Aklan Jalaur Iloilo Panay
Koordinate	11°9′N 122°29′E
Najviša tačka	Madias
- Nadmorska visina	2.117 m
- Koordinate	11°23′21″N 122°09′46″E
Dužina	150 km
Širina	150 km
Površina	12,297,1 km2
Stanovništvo	4,477,247 (2000)
Gustoća	904 /km2

Geografija

Na zapadnoj obali otoka u pravcu sjever-jug prostire se Srednjopanayski planinski sistem, sa najvišim vrhom Madias i nadmorskom visinom od 2117 m. Dalje, prema istoku planinski lanac prelazi u blago brežuljkaste predjele, a prema sjevernoj i istočnoj obali su velike ravnice. Na krajnjem sjeveroistoku otoka, nalazi se Bancalski zaliv sa otocima Gigantes, Calagnaan, i Sicogon. Zapadno od zaliva, na sjevernoj obali otoka nalazi se veliki Pilar zaliv. Na istoku Panaya nalazi se otok Pan de Azucar, na kome dominira Manaphaga 606 m visoko brdo. Na otoku se nalazi mnoge rijeke, kao Aklan, Jalaur, Iloilo i Panay. Na ušću Aklana kod grada Kalina, je velika riječna delta sa površinom od 250 m², nazvana Močvarno područje Kalibo. Na sjeveru otoka se prostire Sibuyan more, na sjeveroistoku je Jintolo kanal, na istoku Visayas more, na jugu Guimaras moreuz i Panayski zaliv, na zapadu se Sulu more i na sjeverozapadu Tablasov tjesnac.

Na sjeveru otoka nalaze se otoci Romblon i Masbate, kao i mali otok i turističko odredište Boracay na istoku Bantayan veliki otok Negros, a na jugu manji otok Guimaras. Sjeverozapadni poluotok Panaya je od aprila 2002. godine pod zaštitom prirode pod imenom Nacionalni park Sjeverozapadna Panay Peninsula . Drugi nacionalni park je Bulabog-Putian, u kom se nalaze bogata arheološka nalazišta.

Administrativna podjela

Otok je podijeljen je na četiri provincije: Aklan, Antique, Capiz i Iloilo te 92 općine, odnosno od 2014. godine su trima općinama dodijeljeni statusi grada, tako da broj općina iznosi 93, ako se otok Caluya pribroji ovom otoku. Glavni gradovi ovih pokrajina su: Kalibo, San Jose de Buenavista, Roxas City i Iloilo City. Od 10. marta 1917. je Panay samostalna pokrajina. Sa otocima Semirara, arhipelagom Caluya, Boracay, Maniguin, Mararison, Batbatan, Binuluangan, Jintolo, Gigantes, Calagnaan, Sicogon, Anauayan i Guimaras pripada filipinskoj regiji Zapadna Visaya.

Grb	Pokrajina	Broj stanovnika (2015)	Površina (km²)	Gustoća naseljenosti (stan./km²)	Glavni grad	Općine (uključivo pripojene otoke)	Gradovi	Položaj
	Aklan	574.823	1821.42	320	Kalibo	Altavas, Balete, Banga, Batan, Buruanga, Ibajay, Kalibo, Lezo, Libacao, Madalag, Makato, Malay, Malinao, Nabas, New Washington, Numancia, Tangalan,	—
	Antique	582.012	2729,17	210	San Jose de Buenavista	Anini-y, Barbaza, Belison, Bugasong, Caluya,* Culasi, Hamtic, Laua-an, Libertad, Pandan, Patnongon, San Jose de Buenavista, San Remigio, Sebaste, Sibalom, Tibiao, Tobias Fornier, Valderrama	—
	Capiz	761.384	2594,64	290	Roxas	Cuartero, Dao, Dumalag, Dumarao, Ivisan, Jamindan, Maayon, Mambusao, Panay, Panitan, Pilar, Pontevedra, President Roxas, Sapian, Sigma, Tapaz	Roxas
	Iloilo	2.384.415	5079,17	470	Iloilo City	Ajuy, Alimodian, Anilao, Badiangan, Balasan, Banate, Barotac Nuevo, Barotac Viejo, Batad, Bingawan, Cabatuan, Calinog, Carles, Concepcion, Dingle, Dueñas, Dumangas, Estancia, Guimbal, Igbaras, Janiuay, Lambunao, Leganes, Lemery, Leon, Maasin, Miagao, Mina, New Lucena, Oton, Pavia, Pototan, San Dionisio, San Enrique, San Joaquin, San Miguel, San Rafael, Santa Barbara, Sara, Tigbauan, Tubungan, Zarraga,	Iloilo, Passi.

Privreda

Na otoku se uzgajaju riža, kokosovi orasi, banane, abaká, pšenica, mango, šećer i duhan. Otok je bogat mineralima i rudama zlata, srebra, bakra, manganam, uglja, hroma, magnetita, kaolin, sol.

Stanovništvo

Etničke grupe

Najzastupljenije etničke grupe su: Ati, Visayan (Aklanon, Capiznon, Caluyanon, Hiligaynon, Karaya) i Suludnon. Provinciju Capiz naseljavaju tri grupe: Aeta, nazvani lokalno Negritos, zatim potomci indonezijskog Mundo plemana i Malajci.

Jezici

Najzastupljeniji jezici u provinciji Aklan su Akeanon (Aklanon Proper), Malaynon i Buruanganon. Drugi regionalni jezici su: Hiligaynon, Ati, Kinaray i Capiznon. U južnom dijelu provincije Antique govori se Ilonggo, a na sjeveru Kinaray. U provinciji Capiz su dva lokalna jezika: Capiznon i Hiligaynon, te Igbok. Tagalog i engleski se koriste u poslovnom govoru i uglavnom su zastupljeni kao drugi jezik. U Iloilo se koristi Hiligaynon, Kinaray, Capiznon Ati, i Filipino.

Religija

Stanovnici otoka pripadaju uglavnom kršćanskoj vjeri, zatim dijelom Filipinskoj nezavisnoj crkvi (Aglipayan), protestantskoj crkvi, antitrinitarijanizmu, Baptističkoj crkvi, Iglesia ni Cristo, Kršćanskoj adventističkoj crkvi, Jehovinim svjedocima i Mormonima. U brdima su česte prirodne religije sa svećenicima nazvanih Babaylans, koji čarobnim riječima obećavaju liječenje i proriču budućnost.

Zanimljivosti

Po otoku je nazvano nekoliko brodova američke ratne mornarice (npr. USS Panay (PR-5), u čast potopljenog broda 1937. godine od strane Japanaca u tzv. Panayskom incidentu.