Opsada Damaska je trajala je od 21. augusta do 19. septembra 634. godine, prije nego je grad Damask pao u ruke muslimanskih vojske Pravednog halifata. Damask je bio prvi glavni grad Bizantijskog Carstva koji su zauzeli muslimani a njegovo osvajanje je predstavljalo jednu od najznačajnijih operacija tokom muslimanskog osvajanja Sirije. Posljednji od rimsko-perzijskih ratova završio se 627. godine, kada je Heraklije završio uspješnu kampanju protiv Perzijanaca u Mezopotamiji. U isto vrijeme, Muhammed s.a.w.s. je ujedinio Arape pod zastavom islama. Nakon njegove smrti 632. godine, naslijedio ga je prvi halifa Ebu-Bekr. Poslije suzbijanje nekoliko unutrašnjih pobuna, Ebu Bekr je nastojao proširiti vlast izvan granica Arapskog poluostrva. U aprilu 634. godine, Ebu Bekr je vojskom napao Bizantijsko carstvo u području Levanta i porazio Bizantijce u bitci kod Adžnadajna. Muslimanska vojska je potom marširala na sjever i izvršila opsadu Damaska. Kada je Halid ibn Velid ušao u grad napadom sa istočne strane, Thomas, komandant bizantijskog garnizona, pregovarao je mirnu predaju s Ebu Ubejdom. Nakon predaje grada, komandanti su dogovorili uslove mirovnog sporazuma.

Bitka na željeznom mostu
Dio Arapsko-bizantijskih ratova
Muslimansko osvajanje Sirije
Datum21. august19. septembar 634. godine
LokacijaDamask, Sirija
IshodMuslimansko osvajanje Damaska
Sukobljene strane
Muslimani (Pravedni halifat) Bizantijsko Carstvo
Komandanti
Halid ibn Velid Thomas
Vojne jedinice
20.000 15.000-20.000[1]
Žrtve
male velike

Uvod uredi

Položaj grada i utvrđenje uredi

 
Dio zidina Damaska kod Thomasove kapije. Iako je trenutna visina zida samo 7 m, u vrijeme opsade zid je bio 11 m visok

Smješten na strateški važnom mjestu, Damask je privlačio mnoge trgovce iz cijelog svijeta. U to doba, Damask je bio poznat kao raj Sirije. [2]

Utvrda je odgovarala značaju grada. Glavni dio grada je ograđen masivnim, 11 metara visokim zidom. Utvrđeni grad bio je oko 1500 m dug i oko 800 m širok.[2]

Utvrđenje grada je imalo šest kapija:

  • Istočna kapija
  • Thomasova kapija
  • Jabija kapija
  • Kapija raja
  • Keisanova kapija i
  • Mala kapija

Iako je rijeka Barada išla uz sjeverni zid utvrđenja, bila je previše plitka da bi imala obrambeni značaj.[3]

U vrijeme ove kampanje, komandant bizantijske vojske u gradu bio je Thomas, zet cara Heraklija. Kao pobožni kršćanin, bio je poznat po svojoj hrabrosti i vještini komandovanja, ali i po svojoj inteligenciji i učenju.[2]

Bitka uredi

 
Raspored muslimanskih snaga (crveno) tokom opsade Damaska

Muslimanska vojska sedmog stoljeća nije posjedovala odgovarajuću opremu za opsadu gradova a ova taktika je korištena samo u slučaju kada nije postojala druga opcija. Da bi izvršio opsadu Damaska, Halid ibn Velid je rasporedio vojsku oko grada 21. augusta i svojim komandantima naredio da odbiju bilo koji bizantijski napad, u slučaju jačeg napada dobili su instrukciju da zatraže pomoć. Mobilna konjica sa 2000 konjanika je patrolirala noću između kapija grada i bila ispomoć napadnutim jedinicama.[4]

Reference uredi

  1. ^ A. I. Ekrem 2004
  2. ^ a b c A. I. Ekrem 2004, str. 294
  3. ^ A. I. Ekrem 2004, str. 291
  4. ^ Nicolle 1994, str. 57

Literatura uredi

Moderni izvori uredi

  • Ekrem, A. I. (2004), Halid ibn Velid:Allahova sablja, Oxford University Press: Pakistan, ISBN 0195977149
  • Nicolle, David (1994), Jermuk 636.:Muslimansko osvajanje Sirije, Osprey Publishing, ISBN 1-85532-414-8 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)