Prva gimnazija Zenica

Prva (Opća) gimnazija Zenica je jedna od jedanaest srednjih škola na području grada Zenice.

Prva gimnazija Zenica (2024)

Historija

Prva (Opća) gimnazija u Zenici postoji preko 60 godina. Ovako dug period njenog postojanja učinio je ovu školu najstarijom vaspitno-obrazovnom ustanovom u gradu, kao i "tvornicom" visoko obrazovnih ljudi, intelektualaca, uglednih Zeničana.

Dan škole se proslavlja od 7. novembra 1945, kada je Odredbom tadašnjeg Ministarstva prosvjete broj 7997/45 na osnovu članova 1., 2., i 3. Zakona o ukidanju građanskih škola Predsjedništva privremene vlade DFJ od 26. oktobra 1945. tadašnja Državna mješovita građanska škola u Zenici pretvorena u Državnu realnu gimnaziju.

Od 1945. Gimazija je promijenila 6 naziva. Škola se najprije zvala Državna realna gimnazija, zatim Viša realna gimnazija, pa samo Realna gimnazija, potom od 1981. do 1993. Gimnazija "29. novembar", od tada Opšta gimnazija, zatim Opća gimnazija i sada, odlukom Vlade Zeničko - dobojskog kantona od 9. aprila 2008. mijenja naziv u Prva gimnazija u Zenici.

Sedmi novembar 1945. je dan kada je donesena zvanična odluka da se postojeća Državna mješovita građanska škola u Zenici transformiše u Državnu realnu gimnaziju sa pet razreda. Ovu odluku donijelo je tadašnje Ministarstvo prosvjete Demokratske Federativne Jugoslavije. Školska godina počela je sa zakašnjenjem, jer nije bilo osnovnih sredstava za rad u trošnoj i neuslovnoj u zgradi, koja se i danas nalazi na uglu Fakultetske i Travničke ulice (između Rektorata Univerziteta u Zenici i Fakulteta za metalurgiju i materijale). Upisano je 413 učenika, pet razreda, raspoređenih u 9 odjeljenja, što je oko 45 učenika u jednom odjeljenju. Tada je bilo samo 10 nastavnika. Školske 1948/49. godine prva generacija maturanata položila je viši tečajni ispit, sa najnižom ocjenom mature "dobar". Prvi direktor gimnazije bio je inžinjer Jaroslav Škritek. Nakon gospodina Jaroslava direkori su bili Uzeir Biberović, Ćazim Nožić, Ružica Lončar, i dr.

U proljeće 1966. počela je izgradnja sadašnje školske zgrade, a nastava u njoj počela je tek u drugom polugodištu školske 1966/1967. godine. Jedno vrijeme je Gimnazija funkcionisala u okviru Školskog centra usmjerenog obrazovanja, u čijem su sastavu bili još ekonomska, upravna i trgovačko-ugostiteljska škola.

Osim arhivskih dokumenata koji svjedoče o tom vremenu tu su i tihi i pomalo zaboravljeni "svjedoci" davnih vremena, koji čine specijalnu zbirku antikviteta i rariteta u školskoj biblioteci. To su stare knjige, izdate u burnim vremenima od turske vladavine u Bosni, austrougarske okupacije, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Nezavisne Države Hrvatske kojoj je pripadala i Zenica, pa sve do Federativne Narodne Republike Jugoslavije i SFR Jugoslavije. Najstarija među njima izdata je 1874. u Zagrebu, pod nazivom Rukovodnik za prirodopisni atlas. U proteklih 60 godina u ovoj školi uspješno je maturiralo oko 6 hiljada učenika, od kojih je većina završila više i visoke škole, ili trenutno postižu dobre rezultate na svim višim i visokim obrazovnim institucijama u zemlji i inostranstvu.

Učenici Prve gimnazije Zenica su postizali i postižu veoma zapažene rezultate u učenju i vannastavnim aktivnostima. Pet profesora ove škole samo do 1980. dobilo Dvanaestoaprilsku nagradu grada Zenice, što je bilo visokocijenjeno priznanje društva. Među njihovim učenicima su mnogi danas čuveni i priznati stručnjaci ovog grada i zemlje.

Poznati bivši učenici

• Tarik Filipović, glumac i TV voditelj
• Amer Smailbegović, geofizičar
• Denis Parganlija, nuklearni fizičar
• Adnan Haramandić, rukometaš, reprezentativac BiH
• Jasmin Dizdar (Dizdarević), scenarist i režiser
• Aljoša Buha, bivši bas gitartista grupe "Crvena jabuka"
• Danijel Ljuboja, glumac i TV voditelj
• Haris Burina (glumac)
• Harun Šestić (specijalista opće i subspecijalista vaskularne hirurgije)