Oksfordij
| Era[1] | Period | Milioni godina |
|---|---|---|
| Mezozoik | Kreda | 145,0 |
| Jura | 201,3 ±0,2 | |
| Trijas | 251,0 ±0,4 |
Oksfordij – u geološkoj vremenskoj skali Međunarodne komisije za stratigrafiju – najranije doba kasnojurske epohe ili najniži stratigrafski stadij gornjojurske serije. Vremenski raspon mu je bio od prije 163,5 ± 4 do157,3 ± 4 miliona godina. Oksfordij je prethodio kaloviju, a iza njega slijedio je kimeridžij.
Stratigrafske definicije
uredi
William Smith (1815–1816) je 1818., oksfordijski stadij nazvao je „sklop gline i škriljaca“. W. Buckland opisao ih je pod neugodnim naslovom "Oxford, šuma ili močvarna glina". Termin okfordij uveo je Alcide d'Orbigny 1844. Ime je izvedeno iz naziva engleskog grada Oxforda, u značenju oksfordski, gdje su ležišta dobro razvijena, ali gotovo neprekidno se pružaju od Dorseta do obale Jorkšira, uglavnom tvoreći niske široke doline. Dobro su izloženi u Weymouthu, Oxfordu, Bedford, Peterboroua, kao i na liticama u Scarboroughu, Red Cliffu i Gristhorpe Bayu. Stijene ovog doba nalaze se i u Uigu i Skyeu.
Baza oksfordijske faze definirano+a je kao tačka u stratigrafskom zapisu gdje se prvo pojavljuje amonitska vrsta Brightia thuouxensis. Globalni referentni profil za bazu (GSSP) u 2009. godini još nije bio dodijeljen. Vrhunac oksfordija (baza kimeridžija) nalazi se pri prvom pojavljivanju amonitske vrste Pictonia baylei.
U tetiskom domenu, oksfordij ima šest amonitskih biozona:
- zona Epipeltoceras bimammatum
- zona Perishinctes bifurcatus
- zona Gregoryceras transversarium
- zona Perisphinctes plicatilis
- zona Cardioceras cordatum
- zona Quenstedtoceras mariae
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Los colores corresponden a los códigos RGB aprobados por la Comisión Internacional de Estratigrafía. Disponible en el sitio de la International Commision on Stratigraphy, en «Standard Color Codes for the Geological Time Scale».
