Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu
Akademija scenskih umjetnosti Sarajevo (ASU) počela je s radom 1981. godine, kada je upisala prvu generaciju studenata na Odsjeku za glumu. Potom je uslijedilo otvaranje Odsjeka za režiju 1989. godine, a u ratnoj 1994. godini, pokrenut je i Odsjek za dramaturgiju. Bitan segment rada Akademije ostvaruje se na Otvorenoj sceni "OBALA", kultnom sarajevskom pozorištu, gdje se studenti predstavljaju svojim radovima, ali gdje i profesionalni glumci, reditelji i pisci svojim radom obogaćuju teatarski život Sarajeva i Bosne i Hercegovine.[1]
Historija
urediPotreba za Akademijom se javila već kasnih 1970-ih, jer su prema podacima iz 1981. godine bosanskohercegovačka pozorišta imala oko 180 zaposlenih glumaca, ali samo njih 24 je imalo završenu odgovarajuću školsku spremu. Zbog toga je donijeta odluka o osnivanju Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu (ASU) u koju su mogli biti upisani i kandidati iz drugih republika tadašnje savezne republike Jugoslavije. Akademija scenskih umjetnosti započela je svoj rad 2. decembra 1981. godine. Međutim, tek nakon četiri godine Akademija je dobila svoju potpunu fizionomiju kada su se osnovali svi predviđeni odsjeci i kada je prva generacija studenata završila svoje školovanje.
Dvije osobe su bile posebno angažovane za otvaranje ove Akademije: Radoslav Zoranović direktor Zajednice profesionalnih pozorišta i prof. Zvonko Petrović (tadašnji direktor SIZ-a za visoko obrazovanje). A kada je Akadameija otovorena, u decembru 1981. izabran je i prvi nastavnički kadar kojeg su sačinjavali: dr. Razija Lagumdžija (dekan), Borislav Stjepanović (prodekan), dr Miroslav Avram, Mladen Materić i Gojko Bijelac, - zaposleni u stalnom radnom odnosu, - zatim Zvonko Petrović i Petar Gleđa primljeni u dopunski rad. Kako se akademija razvijala proširivao se i broj njenih svršenika ali i predavačkog kadra, koji je između ostalog uključivao i osobe ko štoje: Emir Kusturica, Miroslav Mandić, Nenad Dizdarević, Miralem Zupčević, Admir Glamočak, dr Nenad Vuković, dr Dževad Karahasan.
Decembar 2006. označio je i jubilarnu 25. godinu postojanja ove institucije. U tom periodu došlo je do značajnih rezultata na poljima scenskih umjetnosti, pozorišta i filma, ali i pri osnivanju same Scene. Pojavila se i Otvorena scena „Obala“, koja se smatra „kao neka vrsta laboratorije u kojoj studenti, posebno sa IV godine studija, obavljaju svoj praktični rad.“ To je i mjesto na kojem studenti mogu javno prikazati svoj umjetnički angažman. Tu scenu su dugim radom razvili od zapuštenih podrumskih prostorija do sale za scenska izvođenja, scenski pokret, gardarobu i pomoćne prostorije.
Dosadašnji dekani Akademije su: Razija Lagumdžija, Boro Stjepanović, Miroslav Avram, Nenad Vuković, Dževad Karahasan, Milan Šipka, Admir Glamočak i Zijad Mehić, Pjer Žalica, Srđan Vuletić.[1]
O koncepciji studija
urediMoguće je pohađati samo redovan studij. Svi studijski odsjeci na Akademiji scenskih umjetnosti traju 4 godine, tj. 8 semestara. Svaka studijska godina čini klasu koju vodi šef klase, nastavnik glavnog stručnog predmeta na toj studijskoj grupi. Glavni cilj svakog odsjeka i klase je stručno-umjetnički i praktični rad (predavanja i vježbe, kolektivni i individualni rad, seminari, radionice, gostovanje umjetnika i pedagoga iz drugih sredina, rad u medijima...itd.). Dosta se pažnje posvećuje i saradnji među studentima svih odsjeka pri ostvarivanju nastavnih zadataka, oslanjajući se na pozitivna iskustva visokoškolskog obrazovanja u oblasti scenskih umjetnosti te razvoja ličnog originalnalnog pristupa i metoda rada.
Praktična nastave se uglavnom ostvaruje na otvorenoj sceni „Obala“ gdje se postavljaju i javne prezentacije ispitnih radova i studentski projekti. Dio praktične nastave se izvodi u saradnji sa sarajevskim pozorišnim, TV i filmskim kućama čime se omogućava ostvarivanje studentskih vježbi i zadataka iz stručno-umjetničkih predmeta (pozorišne predstave i filmovi).[1]
Odsjek za glumu
urediOdsjek za glumu je najstariji odsjek pri Akademiji i osnovan je 1981. godine. Već krajem 1970-ih godina dešavaju se prvi pokušaji otvaranja Akademije i Odsjeka za glumu, a teatarski umjetnici BiH obraćaju se na brojne adrese u pokušaju da objasne potrebu za osnivanjem te vrste škole. Uskoro profesor Josip Lešić, uz pomoć saradnika, piše Elaborat o potrebi osnivanja ASU i nakon dugo vremena uspijevaju ubijediti tadašnje vlasti da pokrenu otvaranje ove ustanove. U prvu klasu glume primljeno je 8 studenata: Irina Dobnik, Admir Glamočak, Jasmin Geljo, Željko Kecojević, Mladen Nelević, Jelena Čović, Amela Milunović, Minka Muftić. Tadašnji profesorski kadar činili su: Boro Stjepanović, Razija Lagumdžija, Gojko Bjelac, Emir Kusturica, Mladen Materić itd.[1]
Odsjek za režiju
urediOdsjek za režiju pokrenut je 1989. godine, a zamišljen je kao mjesto na kojem će se izučavati pozorišna, filmska i televizijska režija. Nakon što je usvojen Elaborat o potrebi osnivanja Odsjeka za režiju, angažovani su i profesori: Haris Pašović, Mladen Materić, Zijad Mehić, Marko Babac...U prve dvije generacije studenata primljeni su: Dino Mustafić, Danis Tanović, Pjer Žalica, Srđan Vuletić, Tanja Miletić...a i među današnjim generacijama nalaze se brojna imena koja su se već dokazala kao bitni filmski i pozorišni autori: Ahmed Imamović, Jasmila Žbanić, Elmir Jukić, Alen Drljević, Faruk Lončarević, Damir Janaček...itd.[1]
Odsjek za dramaturgiju
urediOdsjek za dramaturgiju, pri Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, osnovan je ratne 1994. godine. Inicijatori otvaranja novog odsjeka na ASU bili su: prof. dr. Razija Lagumdžija, prof. Marko Kovačević, prof. Dževad Karahasan, prof. Zehra Kreho. Nakon što je sačinjen Elaborat o potrebi osnivanja Odsjeka, te izvršene pripreme za početak rada, održan je i prvi prijemni ispit i primljena prva klasa budućih dramaturga: Almir Imširević, Zoran Mlinarević, Hasan Džafić, Emina Gegić i Lamija Kosović. Danas, bosanskohercegovački dramaturzi, odškolovani na ovom Odsjeku, uspješno rade na televiziji, filmu i radiju, te u pozorištima Sarajeva, Zenice, Mostara i drugih centara u BiH.[1]
Odsjek za produkciju i menadžment u oblasti scenskih umjetnosti
urediOdsjek za produkciju i menadžment u oblasti scenskih umjetnosti osnovan je 2010. godine, te je u narednoj akademskoj godini upisana i prva generacija studenata. Nastava na odsjeku se izvodi u dva ciklusa, I koji traje 4 godine (240 ECTS) i II ciklusu (60 ECTS) koji traje I godinu. Po završetku studija studenti su osposobljeni za profesionalni rad u domenu produkcije filmova, TV programa svih vrsta, teatra, opere, muzike, novih medija, svih vrsta kulturnih, pa i sportskih događaja, masovnih događaja i eventa, te plasmana projekata na lokalnom i internacionalnom nivou.[2]
Izdavačka djelatnost
urediAkademija scenskih umjetnosti ima vlastitu izdavačku djelatnost i sada uglavnom objavljuje monografske publikacije u štampanom i elektronskom obliku. Izdavanje časopisa za dramaturgiju Anagnorisis započelo je 2001. godine, no časopis više nije aktivan.[3] Izdavačku djelatnost vodi Izdavački savjet koji djeluje pri Akademiji.
Otvorena scena OBALA
urediOtvorena scena OBALA je nastala pri Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, kao prostor u kojem se odvija nastava, predstavljaju studentski radovi sa ispita režije, glume i dramaturgije, te postavljaju profesionalne pozorišne produkcije i organizuju projekcije filmova. U Pravilniku o radu ASU iz 1985. godine navodi se:
„Pošto je u protekloj godini usvojen Pravilnik o radu Otvorene scene, a početkom ove godine osnovan je i Umjetnički savjet scene, u nacrtu Statuta propisana je kao posebna radna jedinica. U ovoj godini rad Otvorene scene biće organizovan tako što će umjetnički rad studenata ove Akademije biti više javno prikazivan nego do sada. U tom smislu Akademija će donijeti u prvi plan aktivnosti Otvorene scene (sa temama scenskih projekata, vježbi), organizovati prve oblike saradnje sa CEDUS-om i KSC Skenderijom itd. Za umjetničkog rukovodioca Otvorene scene izabran je docent Emir Kusturica.“
Za članove prvog Umjetničkog savjeta Otvorene scene „Obala“, birani su: Emir KUSTURICA (umjetnički rukovodilac), Miroslav MANDIĆ, Mirza IDRIZOVIĆ, Zehra KREHO, Nikola STOJANOVIĆ, Sena MUSTAJBAŠIĆ, Jelena ČOVIĆ i Željko NINČIĆ.
Akademija je osnovana decembra 1981. godine, a u novembru 1984. godine sa radom počinje i Otvorena scena OBALA. Za kratko vrijeme, uz pomoć svojih uposlenika, profesora i studenata, postaje jedno od najzanimljivijih teatarskih mjesta u bivšoj Jugoslaviji. Ostaju pamćene brojne predstave nastale na ovoj sceni: „Audicija“, „ Čudo u Šarganu“, „Ples 80 -ih“, „Tetovirano pozorište“, „Mrešćenje šarana“, „Ćelava pjevačica“, „Dame biraju“, „Ludilo u dvoje“, „Divlje meso“, „Sav taj Jazz“ i dr.
Na čelu Otvorene scene OBALA, kao njeni umjetnički rukovodioci, izmijenjali su se: Mladen Materić, Emir Kusturica, Miroslav Ćiro Mandić, a u predstavama su se pojavila sva najznačajnija imena BiH teatra. Danas na ASU postoje tri odsjeka (gluma, režija i dramaturgija), te se i obim djelovanja Otvorene scene OBALA uveliko proširio. Pored ispitnih predstava studenata režije i glume, na OBALI je moguće pogledati i projekcije filmova studenata ASU, te prisustvovati javnim čitanjima drama studenata dramaturgije. Također, na OBALI se organizuju i koncerti alternativnih muzičkih grupa iz cijele Evrope. Seminari i radionice su, pored ostalog, važan dio programa rada OBALE. Brojni gosti, predavači iz cijeloga svijeta, prošli su OBALOM, a tradicija se nije prekinula ni u vrijeme rata u BiH. Studenti Akademije su se u proteklih 25 godina imali priliku susresti sa: Zlatkom Topčićem, Mustafom Nadarevićem, Leosom Caraxom, Jaen-Luc Godardom, Richardom Gereom, Susan Sontag, Bono Voxom, Vitom Tauferom, Enki Bilalom, Michael Ciminom, Hanifom Kureishijem, Danisom Tanovićem, Čedom Kolarom, itd. Na ovoj sceni su svoje karijere započinjala neka od najpoznatijih imena bh. teatra i filma.
Najdublji pečat, u radu Otvorene scene OBALA, ostavili su: Boro Stjepanović, Emir Kusturica, Mladen Materić, Miroslav Ćiro Mandić, Miralem Zupčević, Admir Glamočak, Emir Hadžihafizbegović, Haris Burina, Saša Petrović, Senad Bašić i mnogi drugi. Današnji umjetnički rukovodilac scene je Almir Imširević.[1]
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ a b c d e f g "Akademija scenskih umjetnosti Sarajevo". asu.unsa.ba. Pristupljeno 5. 10. 2015. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar:
|4=(pomoć)[mrtav link] - ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 17. 5. 2023. Pristupljeno 17. 5. 2023.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 17. 5. 2023. Pristupljeno 17. 5. 2023.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)