Novi zavjet na bosanskom jeziku
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Prvo izdanje Novog zavjeta na savremenom bosanskom jeziku objavljeno je 2001. u izdanju "Doma štampe" iz Zenice.
U podnaslovu prve cjelovite hrvatske Biblije, prema prijevodu slavonskog franjevca Petra Katančića (1750–1825) i izdane 1831. u Budimu, stoji da je ovo Sveto pismo "sada u jeziku slavno-illyricski izgovora bosanskog' prinesheno".
Godine 2001. izdan je prvi prijevod Svetog pisma sa grčkog na bosanski u prijevodu Rubena Kneževića, a jezičko-stilsku lekturu uradio je Senahid Halilović. Prijevod na bosanski je do sada doživio šest izdanja.
Vlastita i geografska imena transliterirana su u skladu s biblijskom tradicijom. Pa tako se u bosanskom jeziku koristi ime Isus, kada je u pitanju kršćanski kontekst, a Isa kada je u pitanju islamski, iako se radi o istoj historijskoj osobi. Isti slučaj je i sa geografskim imenima npr. zemlja midijanska naspram Medjen.
Na kraju je data i uporedna tabela vlastitih i drugih imena u Novom zavjetu naspram imena u Kur'anu.
Godine 2009. pojavljuje se novo izdanje Novog zavjeta na bosanskom jeziku, opet s grčkog izvornika, u izdanju Krstjanske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Također pogledajte
urediVanjski linkovi
uredi- Novi zavjet na bosanskom jeziku Arhivirano 3. 9. 2013. na Wayback Machine