Sir Noel Malcolm Robert MA dr FBA FRSL (rođen 26. decembra 1956.) jest engleski politički novinar, historičar i akademik .

Noel Robert
Rođenje26. decembar 1956.
Surrey, Engleska
DržavljanstvoUK
NarodnostEnglez
PoljeHistorija , politika, biografije, literatura
Alma materDoktorat historijskih nauka, 1978., Eton College
Peterhouse, Cambridge
Trinity College, Cambridge

Biografija uredi

Noel Malcolm je rođen 26. decembra 1951, u mjestu Surreyju, Engleska. Kao Kraljevski stipendista na Eton Collegeu, Malcolm je studirao historiju na Peterhous, Cambridge Univerzitetu, a doktorirao je historiju na Trinity College, Cambridgeu. Bio je saradnik i predavač na Gonville and Caius College, Cambridge, prije nego što je postao novinar političkih i vanjskih poslova za Spectator i Daily Telegraph.

Godine 1995. prestao je da se bavi novinarstvom da bi postao pisac i gostujući predavač na St Antony's College, Oxford tokom dvije akademske godine. Postao je saradnik Kraljevskog društva za književnost 1997., a 2001. bio je saradnik Britanske Akademije. Od 2002. godine, bio je viši istraživač u All Souls College, Oxford. Titulu viteza dobio je 2014. godine "za zasluge u izučavanju na polju novinarstva i evropske historije".

Obrazovanje uredi

Malcolm je obrazovan u Eton Collegeu, Oxford kao kraljevski učenjak na studiju historije na Peterhouse, Cambridge, od 1974. do 1978. Doktorirao je historiju na Trinity College, Cambridge, a bio je i saradnik predavač na Gonville and Caius College, Cambridge od 1981. do 1988. godine. [1][2]

Karijera uredi

Noel Malcolm je bio politički kolumnista (1987.-1991.), a zatim strani urednik (1991.-1992.) za The Spectator i politički kolumnist za britanski časopis Daily Telegraph (1992.-1995). Dobio je TE Utley nagradu za političko novinarstvo u 1991. Godine 1995. je odustao od novinarstva i potpuno se posvetio pisanju historijskih knjiga i eseja. Malcolm je gostujući saradnik St Antony College, Oxford od 1995.-1996., a bio je viši istraživač na All Souls College, Oxford, od 2002. Postao je saradnik Kraljevskog društva za književnost]] 1997. i Britanske Akademije 2001. godine. Član je: esnafa prodavača ribe i morskih plodova (eng. Worshipful Company of Fishmongers), Akademije nauka i umjetnosti Kosova, i počasni saradnik oba Peterhousa, Cambridgea (od 2010.) i Trinity College, Cambridge (od 2011.). Saradnik je Savjetodavnog odbora konzervativnog časopisa Standpoint.

U 2010. godini, Malcolm se istaknuo kao ključni historičar u dugometražnom dokumentarnom filmu "My Blood My Compromise" koji govori o historijskim događajima koji su doveli do propasti Jugoslavije i rata na Kosovu.

Trenutno je predsjednik Bošnjačkog instituta u Londonu i predsjednik Anglo-albanskog udruženja. Malcolm je postao vitezom 2014. zbog zasluga u izučavanju na polju novinarstva i evropske historije.[3]

Kritike i rasprave uredi

Knjiga Noela Malcolma "Kosovo: A Short History" (1998) izazvala je robusnu raspravu među historičarima nakon njenog objavljivanja. Naprimjer, meritum knjige bile su predmet rasprave o proširenim vanjskim poslovima. Debata je počela sa pregledom knjige bivšeg saradnika Ruskog istraživačkog centra na Harvardu, Aleksom Đilasom. On je napisao da je Malcolmova knjiga:

"njegova poremećena simpatija za svoje albanskih separatiste, pristrana i anti-srpska, te iluzija o Balkanu".

Malcolm je odgovorio tvrdeći da Đilas nije priložio bilo kakve dokaze priikom kritikovanja knjige i da je umjesto toga pribjegao omalovažavanju njega i njegovog rada, uz korištenje ličnih pogrda i nepristojnog jezika.

Raspravu je nastavio sa profesorom Stevanom K. Pavlovićem sa Univerziteta u Southamptonu, koji je tvrdio da je Malcolmovoj knjizi nedostajalo preciznosti, a Melanie McDonagh sa Bosanskg instituta napominje da je Đilas za "preispitivanje" uzeo "nacionalistički pristup". Norman Cigar sa Marine Corps University navodi da Đilas pokušava da stvori mitove koji treba da ozakone srpske akcije na Kosovu.

Godine 1999., srpsko-američki pjesnik Charles Simić je napisao pismo u London Review of Books kritikujući neuspjeh Malcolma i protestujući protiv vandalizma i uništavanja srpskih kulturnih lokaliteta na Kosovu, uprkos Malcolmu koji je prethodno dao izjavu da ih treba zbrinuti (izjavu koju je Simić također naglasio u svom pismu). Kasnije, iste godine, historičar Thomas Emmert sa Gustavus Adolphus Collegea iz Minnesote, dao je pregled knjige u Journal of Southern Europe i Balkana Online, hvaleći Malcolmovu knjigu. On smatra da je u svojoj knjizi

"autor oblikovao imperativnu odlučnost da ospori srpske mitove", te da je Malcolm bio "partizan", i da se žalio da je knjiga "transparentan pokušaj da se dokaže da su glavni srpski mitovi lažni".

Malcolm je odgovorio u istom časopisu, početkom 2000. godine, tvrdeći da je knjiga osporila i albanske i srpske mitova o Kosovu, ali da je bilo više srpskih mitova o Kosovu nego onih kod Albanaca i da je u knjizi objasnio veću pokrivenost srpskih mitova. On je također primijetio da su Emmertove perspektive i rad bili uglavnom u okviru srpske historiografije, a da je vlastitu perspektivu Emmert obrazložio tvrdnjom da je Malcolm "partizan".

Radovi uredi

Knjige uredi

Malcolm je autor mnogih značajnih knjiga, kao što su:

  • Marco Antonio de Dominis, 1560–1624: Venetian, Anglican, ecumenist, and relapsed heretic (1984);
  • George Enescu: His Life and Music ( Toccata Press, 1990), koja je prevedene na nekoliko jezika;
  • Bosnia: A Short History (New York University Press, 1994), koja je prevedene na nekoliko jezika;
  • Origins of English Nonsense (HarperCollins, 1997):
  • Kosovo: A Short History (New York University Press, 1998);
  • Books on Bosnia: A critical bibliography of works relating to Bosnia-Herzegovina published since 1990 in West European languages (sa: Quintin Hoare), Bosnian Istitute, 1999);
  • Aspects of Hobbes (Oxford University Press, 2002);
  • John Pell (1611–1685) and His Correspondence sa Sir Charles Cavendish: The Mental World of an Early Modern Mathematician (sa: Jacqueline Stedall) (Oxford University Press, 2005);
  • Agents of Empire: Knights, Corsairs, Jesuits and Spies in the Late Sixteenth-Century Mediterranean World (2015).

Časopisi uredi

  • Djilas, Aleksa. "Imagining Kosovo: A Biased New Account Fans Western Confusion". Foreign Affairs. 77 (5 September/October 1998): 124–131.
  • Emmert, Thomas (1999). "Challenging myth in a short history of Kosovo". Journal of Southern Europe and the Balkans Online. Routledge. 1 (2): 217–221. doi:10.1080/14613199908414002.
  • Malcolm, Noel. "What Ancient Hatreds?". Foreign Affairs. Council on Foreign Relations. 78 (1 January/February 1999): 130–134.
  • Malcolm, Noel (2000). "Response to Thomas Emmert". Journal of Southern Europe and the Balkans. Routledge. 2 (1): 121–124. doi:10.1080/14613190050004871.
  • Miller, Nicholas J. (1998). "Noel Malcolm, Kosovo: A Short History, New York:New York University Press. 1998". American Historical Review. 103 (5 December 1998): 1648–1649. doi:10.1086/ahr/103.5.1648. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Zeman, Zbyněk (1999). "Kosovo. A Short History by Noel Malcolm". The English Historical Review. Oxford University Press. 114 (457 June 1999): 801–802. doi:10.1093/ehr/114.457.801.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Novine i magazini uredi

Noel Malcolm je napisao mnogo članaka za novine, časopise i magazine. Osim rada za The Spectator, Daily Telegraph i Stations, među ostalim publikacijama, imao je objavljenih članaka i u The Guardian, The Sunday Telegraph, New York Times, Washington Times, Time i Daily Mail. Također je dao doprinos u preglednim člancima i recenzijama knjiga, uglavnom za The Sunday Telegraph. Doprinio je i nizu naučnih časopisa, uključujući u oblasti vanjskih poslova i New York Review of Books.

Websajtovi uredi

Reference uredi

Vanjski linkovi uredi