Nika

Nika (grč. Νίκη) u grčkoj mitologiji božica je trijumfa i pobjede. Kći je Titana Palanta i personificirane božice Stiks. Njen pandan u rimskoj mitologiji je Viktorija.

Nika s krilima

Karakteristike

Nikin efeški reljef

Kao božica ratne pobjede, prikazivana je uz Zeusa, Atenu i Aresa, a kao božica pobjede u takmičenju, prikazana je kako ovjenčava pobjednika muzičkog ili atletskog takmičenja. Bila je na Zeusovoj strani u Titanomahiji, zajedno sa svojim ocem Palantom i djedom Okeanom, a također je podržavala Zeusa kad je svrgnuo svog oca Krona.

I ona je sama mogla vrlo brzo trčati i letjeti, zato je prikazivana sa krilima. Prikazivana je kao prekrasna djevojka, a glavu joj je često ukrašavao pobjednički vijenac ili palmino lišće. Spartanci su je prikazivali u lancima tako da ih ne bi nikad, kao personifikacija pobjede, napustila.

Kult

Nika sa Samotrake

Nika je obično poštovana uz božicu Atenu sa kojom je povezivana nakon grčke pobjede nad Perzijancima u Maratonskoj bitki. Katkad je i sama Atena prikazivana sa Nikinim atributima. Prema Pauzaniju, kip božice Atene Nike koji prikazuje Niku bez krila (Nika Apteros) bio je takav da božica nikad ne napusti grad Atenu. Poznat je i kip božice koja popravlja sandalu (Nika Slancio).

Nika sa Samotrake

Ranom helenizmu pripada i figura Nike sa Samotrake koja se čuva u Louvreu. Iako joj nedostaju ruke i glava, figura je zadržala svoj očaravajući doživljaj. Otkrivena je 1863. godine, a autor nije poznat. Možda je bio učenik Praksitelove ili Lizipove škole, moguće da je to bio Eutihid. U samom kipu je ostvarena snaga izraza, ljepota oblika i čistoća ideje odražavajući vrhunac antičke umjetnosti i utjelovljenje estetike.

Vanjski linkovi

• Nika u klasičnoj literaturi i umjetnosti (en)
• Nika u grčkoj mitologiji (en)