Nelomljivi razmak
U obradi teksta i digitalnoj pripremi za štampu, nelomljivi razmak (" ") (također poznat kao nelomljiva bjelina, nelomivi razmak ili NBSP) jest znak za razmak koji sprečava prelom reda ondje gdje je umetnut. U pojedinim formatima, poput HTML-a, sprečava sažimanje nekoliko uzastopnih oznaka za bjelinu u jednu.
U HTML-u, najčešći nelomljivi razmak, koji je iste širine kao i obični razmak, kodira se kao ili  . U Unicodeu se kodira kao U+00A0.
Također postoje nelomljivi razmaci raznih širina.
Upotreba i varijante uredi
Iako je sličnog izgleda kao obični razmak, različito funkcionira u zavisnosti od toga gdje i na koji je način upotrijebljen.[1][2]
Sprečavanje prelamanja uredi
Softver za obradu teksta tipično pretpostavlja da smije ubaciti novi red gdje god stoji razmak; nelomljivi razmak to sprečava (pod uvjetom da softver prepoznaje znak). Naprimjer, ako tekst "100 km" ne može stati na kraj reda, softver može ubaciti novi red između "100" i "km". Ako ovo pojedinom uredniku ne odgovara, može umetnuti nelomljivi razmak između "100" i "km". To garantira da se tekst "100 km" neće prelomiti: ako ne može stati na kraj reda, u cjelini će biti prebačen u naredni red.
Sprečavanje sažimanja uredi
Druga primjena nelomljivih razmaka jest u običnim formatima teksta (kao što su SGML, HTML, TeX i LaTeX), čiji su mehanizmi za vizualizaciju programirani tako da tretiraju niz oznaka za bjelinu (razmak, nova linija, tabulator itd.) kao jedan znak. Ovo "sažimanje" bjelina omogućava autorima da uredno organiziraju izvorni tekst upotrebom novih redova, uvlaka i drugih načina za stvaranje bjelina, a da pritom ti znakovi ne utječu na izgled završne, izlazne verzije.[3][4]
Nasuprot tome, nelomljivi razmaci ne sažimaju se s okolnim znakovima za bjelinu pri prikazivanju, pa ih autori mogu upotrebljavati da bi lahko dodali vidljivi razmak koji će se prikazati u završnoj, izlaznoj verziji, a da pritom ne koriste oznake span s određenim vrijednostima CSS-svojstva "white-space".
Varijante uredi
Ostale nelomljive varijante, prema Unicodeovim definicijama:
- U+202F NARROW NO-BREAK SPACE (HTML
 ·NNBSP). Doslovno "uski nelomljivi razmak". Uveden je u verziji 3.0. Stvoren je za mongolski jezik,[5] da bi se odvojio sufiks[6] od osnove, a da se ne primijeti granica između riječi. Potrebno ga je pisati uz velike interpunkcijske znakove u francuskom, koje se katkad pogrešno nazivaju "dvostrukim interpunkcijskim znakovima" (ispred " ; ? ! » › " i iza " « ‹ "; danas se često dodaje i ispred dvotačke – " : "), u ruskom (ispred " — ") i u njemačkom jeziku ispred višečlanih skraćenica (z. B., d. h., v. l. n. r.).[7] Kada se upotrebljava u mongolskom jeziku, širina znaka najčešće odgovara jednoj trećini običnog razmaka; u drugim kontekstima, otprilike je za 70% uži od običnog razmaka i, u određenim fontovima, isto izgleda kao i uski razmak (U+2009).[8] - U+2007 FIGURE SPACE (HTML
 ). Doslovno "cifreni razmak". Stvara razmak u širini cifara (0–9). - U+2060 word joiner (HTML
⁠·WJ). Doslovno "spajač riječi". Uveden je u verziji 3.2. Ne stvara razmak, ali sprečava prelom reda ondje gdje je umetnut.
Reference uredi
- ^ "Justify Just or Just Justify", M. Elyaakoubi i A. Lazrek. Journal of Electronic Publishing, tom XIII, 1. izd, 2010. DOI 10.3998/3336451.0013.105.
- ^ "Special Characters". The Chicago Manual of Style Online.
- ^ "Structure", HTML 4.01, W3, 24. 12. 1999.
- ^ "Text", CSS 2.1, W3.
- ^ ISO/IEC 10646-1:1993/FDAM 29:1999(E)
- ^ Mongolian NNBSP-connected suffixes
- ^ Solbrig, Amelie (1. 2. 2008). "Zweisprachige Mikrotypografie" (PDF) (jezik: njemački). Hochschule für Technik, Wirtschaft und Kultur Leipzig. str. 58 (PDF str. 113). Arhivirano s originala (PDF), 4. 3. 2016. Pristupljeno 11. 10. 2015.
Alle Abkürzungen mit Binnenpunkten werden im Deutschen mit einem gFL [geschütztes flexibles Leerzeichen] spationiert. ... Die englische Schreibweise sieht keine Abstände zwischen einzelnen Buchstaben vor. Nach einem Binnenpunkt folgt demnach ohne gFL sofort der nächste Buchstabe.
- ^ "Writing Systems and Punctuation" (PDF). The Unicode Standard 7.0. Unicode Inc. 2014. Pristupljeno 2. 11. 2014.