Nekropola sa stećcima u Starim kućama Donje Breške
Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, općina Tuzla, sadrže nadgrobnike iz dužeg perioda historije Bosne i Hercegovine. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 26. oktobra 2010. godine, proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Marti Cheery, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.[2]
Historija uredi
Bosanski ban Stjepana II Kotromanića (1322. do 1353. godine) sebe naziva gospodarom „Soli i drugih oblasti“. Od 1356. godine, Tvrtko I naziva se banom „čitave Bosne i čitave Usore i Soli“.[3] Nakon proglašenja Bosne kraljevinom 1377. godine Soli ulaze u titulu vladara koja glasi: Kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Hlmsci Zemli, Zapadnim Stranam, Dolnim Krajem, Usori, Soli, Podrinju i k tomu. U tom periodu postoje dva naselja – Gradovrh u dolini Soline i Grad u Gornjoj Tuzli.[4]
Područje Župe Soli prvi put dolazi pod osmansku vlast 1460. godine, istovremeno sa padom Srebrenice i Zvornika. Međutim, Mađari poduzimaju protivofanzivu 1464. godine i Župa Soli ponovo dolazi pod ugarsku vlast. Osmanlije ga u završnici preuzimaju 1474. godine. Iste godine, u prvom popisu nazivaju ga Agac Tuzla, područno Zvorniku i bilježe ga kao timarski posjed. Međutim, tri godine nakon osvajanja Tuzla je postala carski has, što je dokaz da je počela izvjesna proizvodnja soli.
Opis uredi
Naselje Donje Breške udaljeno je od Tuzle oko 8 km vazdušne linije u pravcu sjeverozapada. Na nekropoli evidentirano je 23 stećka. Od ukupnog broja stećaka samo dva su sanduci, koji su za oko 20 m izdvojeni od ostatka nekropole. Ostatak nekropole čine stubovi različitih završetaka (lučno zasvođeni, s lučnim izbočenjem i s ravnim završetkom koji se šire prema gore). Stubovi su ukrašeni najčešće motivom križa, a potom i polumjesecom, jabukama, spiralama, kanelurama. Spomenici su dobro klesani. Osnovni oblici stećaka su položeni i uspravni kameni monoliti. Među uspravnim kamenim monolitima raspozanaju se sljedeće varijante: stela, stub (obelisk) i nišan.[5] Spomenici ove vrste u većem broju nalaze se u sjeveroistočnoj Bosni (okolina Srebrenice i Zvornika), dok se u drugim predjelima Bosne i Hercegovine pojavljuju pojedinačno. Najveći broj stećaka pripada vrsti položenih monolita, koji se pojavljuju u tri forme: ploča, sanduk i sarkofag (sljemenjak).[2] Po brojnosti i obradi, stubovi dosta zaostaju iza osnovnih oblika stećaka, a malobrojnost je i posljedica njihovog relativnog kratkog trajanja. Datiraju se najranije oko polovine XV stoljeća, a pripadaju i prvoj polovini XVI stoljeća.[5]
Opšte stanje uredi
Na osnovu dokumentacije i terenskog istraživanja od 2016. i 2018. godine, na području Tuzlanskog kantona zabilježeno je 185 nekropola i pojedinačnih stećaka sa ukupnim brojem od 1509 stećaka. Trenutno stanje očuvanosti stećaka je na jako niskom nivou kako na području Tuzlanskog kantona tako i cijele Bosne i Hercegovine. Terenskim istraživanje utvrđeno je da se veliki broj nekropola sa stećcima nalazi u lošem stanju. Također, utvrđeno je da je određeni broj nekropola koje su se vodile u dokumetaciji i literaturi prije agresije na Bosnu i Hercegivinu 1992-1995. godine danas više ne postoje ili da je danas zabilježeno da pojedine nekropole imaju dosta manje stećaka. Uništavanje, premještanje stećaka i njihovo korištenje kao građevinskog materijala još uvijek je praksa. Mnogi stećci su često neopravdano premješteni sa originalne lokacije čime je jednim dijelom izgubljena ambijentalna vrijednost ali i dijelom autentičnost.
Opšte stanje nekropole u Donjim Breškama je jako loše. Većina stećaka su prevrnuti, oštećeni, dosta ih tek vrhom izviruje iznad površine zemlje.[6]
Također pogledajte uredi
Literatura uredi
- Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1965.
Reference uredi
- ^ "Nekropola sa stećcima u Starim kućama". Komisija za nacionalne spomenikekons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ a b "Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne
- ^ "Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini". Sarajevo publishing, Sarajevo 2009. Arhivirano s originala, 23. 4. 2019. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ a b "Alojz Benac: STEĆCI – Mala istorija Jugoslavije". Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd 1967. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "STANJE NEKROPOLA SA STEĆCIMA NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA" (PDF). JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, Tuzla. Pristupljeno 9. 2. 2022.
