Nekropola sa stećcima u Vranjevu selu
Nekropola stećaka u Vranjevu selu smještena je istočno oko dva kilometra od Neuma, ispod južne padine brda Žrnova, Bosna i Hercegovina. Nekropola ima 152 primjerka stećaka, a jedan njen dio, gdje su sahranjivani potomci župana Nikole, nazvan je nekropolom kneževa Nikolića. Ti stećci su grupisani na sjeverozapadnom dijelu u posebnoj cjelini nekropole.
.JPG)
Historija uredi
Arheološkim istraživanjima iz 1984. i 1985. potvrđeno je da je u Vranjevu selu, nadomak moru i Neumskom zaljevu, u 1. st. n. e. postojalo značajno rimsko naselje koje je u kontinuitetu trajalo sve do 6. st. Bilo je locirano uz cestu koja je vodila u antički Diluntum (Stolac) i vezivalo se na cestu Narona-Epidaurum ili Narona-Leusinium. Ime naselja nije poznato.
U srednjem vijeku područje je pripadalo župi Žabi, koja je obuhvatala istoimenu planinu sa njenim proširenim podnožjem. Vranjevo ili Vranjevo selo je bilo važan politički centar župe i sjedište Nikolića, najistaknutijeg vlastelinskog roda. U 14. stoljeću Nikolići su bili gospodari feudalnih oblasti, isključivi nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe i članovi bosanskog velikaškog zbora. Prema Orbiniju, Nikolići su direktni potomci humskog kneza Andrije iz 13. st. (1217 – 1249), koji je pokopan u crkvi svete Marije u Stonu.
Nacionalni spomenik uredi
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, donijela je odluku da se nekropola, kao dio arheološkog lokaliteta proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 122 stećaka
Natpisi uredi
Arhivske vijesti i natpisi na stećcima u Vranjevu selu svjedoče da su tu sahranjeni: knez Vladislav, njegova majka Katarina (Katalina), žena župana Nikole, a sestra bosanskog bana Stjepana II Kotromanića i knez Petar Nikolić, sin kneza Vladislava. U pisanim izvorima Dubrovačkog arhiva knez Vladislav se spominje 1344. god., zatim 1347. god. i posljednji put 1363. godine. [2] Materijal od kojeg su spomenici pravljeni je fino obrađeni kamen. Pojedini stećci su utonuli ili zasuti zemljom.[3]
U transkripciji natpisi glase:[4]
- Ovdje počiva gospođa Katalina (Katarina), sa svojim gospodinom županom Nikolom koji je bio u službi Kotromanića tasta i slavnog bana Stjepana. Ovaj (kamen) postavi na nju Vladislav (njen sin) i njegov brat Bogiša
- Ovdje počiva knez Vladislav, sin župana Nikole, nećak bana Stjepana, na svojoj plemenitoj zemlji (baštini). Ovo je napisao Pomočan.
- Ovdje počiva knez Petar, sin kneza Vladislava.
Reference uredi
- ^ "Nekropola stećaka u Vranjevu selu". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 24. 6. 2022.
- ^ Šefik Bešlagić - Stećci u dolini Neretve[mrtav link]
- ^ "Marian Wenzel -Ukrasni motivi na stećcima". Sarajevo: Veselin Masleša, 1965. Pristupljeno 9. 2. 2018.
- ^ "Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine I - redni broj 24-25". www.academia.edu. Pristupljeno 9. 2. 2017.
Literatura uredi
- Marko Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, Knjiga I. Sarajevo: Zemaljski muzej - Sarajevo, 1962.
- Šefik Bešlagić, Stećci u Gornjem Hrasnu, Naše starine VII, Sarajevo, 1960, 91-112.
| Commons ima datoteke na temu: Nekropola sa stećcima u Vranjevu selu |