Muhamed Hadžijamaković
Šejh Muhamed ef. Hadžijamaković (Sarajevo, 1814. ili 1815. - 25. augusta 1878.) bio je jedan od glavnih vođa oružanog otpora protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine.
Muhamed Hadžijamaković | |
|---|---|
| Rođenje | 1814 ili 1815 |
| Smrt | 25. august 1878 Sarajevo, Bosanski vilajet, Osmanlijsko Carstvo |
| Uzrok smrti | Pogubljen od austrougarskih vojnika |
Značajna djela | "Ilhamija: Život i djelo" |
| Supružnik/ci | Dvaput oženjen |
| Djeca | 6 |
Biografija uredi
Muhamed Hadžijamaković rodio se u Sarajevu 1814. ili 1815. godine u porodici potomaka bošnjačkih janjičara. Otac mu se zvao Mehmed Alemdar, a imao je brata Sejfagu i dvije sestre, Nesibu i Hasibu. Nakon smrti prve žene, oženio se Hasnom Hasanagića iz Sarajeva sa kojom je imao kćerku Dervišu i sinove Abdulaha, Ahmeda i Muhameda. Njegovi sinovi bili su pripadnici tadašnje utjecajne islamske uleme u Bosni i Hercegovini.
Mekteb i medresu je završio u rodnom Sarajevu, a potom je otišao u Istanbul, gdje se školovao devet mjeseci. Nakon toga je u Varešu nekoliko godina obavljao dužnosti imama i mualima, a bio je i pripadnik derviškog reda Nakšibendija. Godine 1864. postavljen je na položaj šejha i muderisa (učitelj) u Gazi Husrevbegovoj medresi u Sarajevu.
Hadžijamaković je bio veliki protivnik austrougarske okupacije Bosanskog vilajeta 1878. godine i na kraju je postao jedan od glavnih organizatora oružanog otpora. Narodna vlada je izabrala Muhamed Hadžijamakovića i Smailbega Selmanovića Taslidžaka za zapovjednike bosanske vojske. Tokom okupacije, Hadžijamaković je sudjelovao u borbama kod Žepča, Visokog, Kaknja i Sarajeva.
Nakon osmosatnog otpora 19. augusta 1878. godine, Hadžijamaković se sklonio u svoju kuću u Arebi Atik mahali (danas ulica braće Eškenazi). Iako je istog dana mogao pobjeći, nije to učinio, govoreći da bi se radije volio predati. Ubrzo zatim, predao se austrougarskoj vojsci koja ga je uhapsila kod Šeher-Ćehajine ćuprije. Osuđen je na smrt vješanjem. Na lokalitetu Gorica, blizu Marijinog Dvora, napao je i razoružao stražare, a nekoliko ih je ubio. Međutim, ubrzo zatim je savladan, mučen, a potom i obješen.
Djela uredi
Muhamed Hadžijamaković napisao je biografiju o bošnjačkom pjesniku i alimu Abdulvehabu Ilhamiji pod naslovom: "Ilhamija: Život i djelo".
Izvori uredi
Kreševljaković, Hamdija, (1991), Izabrana djela IV, Veselin Masleša