Morski ježevi

Morski ježevi su beskičmenjaci iz koljena Echinodermata, razred Echinoidea.

Morski ježevi
(Razred Echinoidea ili morskih ježeva)
Vremenski raspon:
OrdovicijSadašnjost
Tripneustes ventricosus i Echinometra viridis
Sistematika
Carstvo Animalia
Potcarstvo Eumetazoa
Natkoljeno Deuterostomia
Koljeno Echinodermata
Razred Echinoidea
Leske, 1778
Vidi Taksonomija

Morski ježevi su jastučastog oblika, bez drške,ali zato imaju mnogobrojne bodlje i cjevaste nožice, koje se završavaju sisaljkama. U centru trbušnog kruga su usta. Kod morskih ježeva postoji složeni aparat za žvakanje - tzv. „Aristotelova lampa“. Tijelo im je zaštićeno skeletom koji je smješten u koži (egzoskelet). Sastavljen je od krečnjačkih pločica povezanih u oklopnu ljušturu. Bodlje im mogu završavati sa otrovnim mješkom ili im mogu biti mehke i kratke. Te vrste žive zarivene u pijesak. Mogu imati različit oblik.[1]

OpisUredi

Morski ježevi s donje strane tijela imaju usta u kojima se nalazi pet zubića. Oko usta je i pet pari usnih nožica, hemijskih čula za odabir hrane. Oko usta nalazi se i pet busenastih struktura za disanje. Kroz rupice u pločicama, u pet pravilnih dvoredova, prolaze prionjive nožice uz čiju pomoć se ljepljivi vrhovi nožica hvataju za podlogu. Dvostruki redovi završavaju na gornjoj (apikalnoj) strani s jednom čulnom nožicom. Na tjelesnoj površini nalaze se mnogobrojni sitni privjesci, štipaljke, a crijevni otvor nalazi se sa gornje strane.[2]

Stanište morskih ježeva najčešće su kamenita i pješčana dna i livade morskih cvjetnica. Vrste nepravilnog oblika, pretežno žive u vanevropskim morima, mnogi i na velikim dubinama.

Morski ježevu hrane se algama i uginulim organizmima koje nanose morske struje; pretežno su biljojedi, ali među njima ima i grabljivica.

Prirodni neprijatelji su im ribe, morske zvijezde i rakovi. Najviše stradaju od parazitskih protozoa, nematoda, kopepoda i drugih bentoskih životinja.

RazmnožavanjeUredi

Morski ježevi su gonohoristi, tj. imaju odvojene spolove.Rasplodni organi morskih ježeva nalaze se u tjelesnoj šupljini u međuprostorima radijalnih nizova pločica, s vršne strane. Spolni proizvodi izlaze direktno u vodu, što znači da ih karakterizira vanjska oplodnja. Stvaraju milionne jajašaca. Mlade čuvaju jedino arktički oblici.[2]

TaksonomijaUredi

Dosad je oznato je oko 800 vrsta morskih ježeva. U [[Jadran|Jadranskome moru najćešći su: Cidaris cidaris, Stylocidaris affinis, Arbacia lixula Sphaerechinus granularis, Echinus melo, Psammechinus microtuberculatus), Paracentrotus lividus. Od morskih ježeva nepravilnog oblika, tu žive:Echinocyamus pusillus i Spatangus purpureus).[2]

{div col end}}

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ Hoell, H.V., Doyen, J.T. & Purcell, A.H. (1998). Introduction to Biology and Diversity, 2nd ed. Oxford University Press. str. 392–394. ISBN 978-0-19-510033-4.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ a b c Raven P. H., Johanson G. B. (1999). Biology. WCB/McGraw–Hill, New York.

Vanjski linkoviUredi