Melendorfova žumenica
Melendorfova žumenica (lat. Alyssum moelendorffianum, Ascherson ex G. Beck) je bosanskohercegovačka endemska biljka iz porodice Brassicaceae, bivše Cruciferae (krstašice). Diploidna hromosomska garnitura joj sadrži 2n=16.[1]
| Melendorfova žumenica (Alyssum moelendorffianum) | |
|---|---|
| Status zaštite: Ugroženi | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Angiospermae |
| Razred | Eudicotiledonae |
| Red | Brassicales |
| Porodica | Brassicaceae |
| Rod | Alyssum |
| Vrsta | A. moelendorffianum Ascherson ex G. Beck |
Opis
urediZumenica je višegodisnja zeljasta biljka, koja poliježe po podlozi u dužinu do oko 5–15 cm. Svi nadzemni organi su joj prekriveni gustim sivosrebrenastim višekrakim zvjezdastim dlačicama, dijametra oko 0,4 mm.
Listovi su sa obje strane srebrenasto sjajni. Naizmjenično su postavljeni, cjeloviti, duguljasto-lopatasti ili okruglasto-jajasti. Klinasto se sužavaju u kratku peteljku. Dugi su oko 10–15 mm, a široki 3–6 mm.
Cvjeta u maju i junu. Lapovi čašice su dugi oko 2-2,5 mm, a žute i orubljene latice u krunici, 5–6 mm. Komuščice su skoro okrugle, kao odrezane iii izrubljene, duge 4,5–5 mm, na peteljkama dužine oko 2-2,5 mm. Zaklopci ploda na hrbatu su pljosnati, a sjemenke su odvojene širokim opnastim pretincem. Sjemenke su smeđe, širine oko 1,7–2 mm i također pljosnate a rubovi im okriljeni.
Ekologija i rasprostranjenje
urediMelendorfova zumenica ima važnu ulogu u formiranju pionirske vegetacije, odnosno prvih biocenoza na ogoljelim dolomitima, pa je karakteristična vrsta biljnih zajednica u svom uslom arealu. lzrazito je heliofita ili se miskiofita.
Ova rijetka stenoendemska biljka raste na dolomitskim kompleksima u okolini Ko njica (Sorci, Vrabac, Galat, Koznik) Ima je i uzvodno, dolinom Neretve do Orlovog kuka kod Glavatičeva.
Locus classicus: Hercegovina - dolina Tresanice kod Konjica (O. Blau i O. Moellendorff, 1869) [Beck, G. 1887].
Reference
uredi- ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.