Melanholija

Melanholija (od grčkog μέλας "crna" i χολή "žuč") je psihičko stanje depresije bez specifičnih razloga. Ono karakterizira nedostatak entuzijazma i spremnosti da se organizam aktivira u cjelini.

Historija

Termin 'melanholija' prvi je upotrijebio Hipokrat koji ju je opisao kao bolest. On je stvorio teoriju o četiri tjelesna raspoloženja koja su uzrok prisustva četiri tjelesna soka (krv, sluz, crna i žuta žuč). Ravnoteža ili neravnoteža u zdravlju, bolest i bol osobe te utjecaj Saturna na slezenu da luči više crne žuči, sve to dovodi do promjene raspoloženje i do stanja melanholije.

Tokom renesanse i romantizma melanholija je pozdravljana kao bolest, te smatrana iskustvom koje obogaćuje dušu. Tokom romantizma nastao je pojam pod nazivom svjetska bol, koji je prvi uveo njemački pisac Jean Paul. Sigmund Freud, u svojim studijama o superegu, je suočen s nečim što je u to vrijeme već bilo poznato pod nazivom 'melanholija'. Prema Freudu, melanholija je kao proces žalosti, ali bez nužno postojanog gubitka. Osobe sa simptomima melanholije govore o sebi kao o "beskorisnim", "nesposobnim za ljubav", "nesposobnim za činiti nešto dobro, ili dobro za druge", kao "razdražljivim" s "dosadnim navikama" i drugim karakteristikama gdje je vrijednost "unutrašnjeg" često umanjena lažnim izjavama.

Dijagnoza

Prema klasifikaciji DSM IV, za dijagnozu melanholije potrebno je:

Najmanje jedno od navedenog:
- nedostatak zadovoljstva u svakodnevnim aktivnostima
- skoro nikakva reakcija na poticaj koji obično uzrokuje zadovoljstvo

Najmanje troje od navedenog:
- nedostatak užitka i posebna kvaliteta depresivnog raspoloženja (tj. depresivno raspoloženje se doživljava kao različito od onoga što se osjeća nakon smrti bližnje osobe)
- depresija se pogoršava ujutro
- buđenje barem dva sata ranije
- psihomotorička retardacija ili agitacija
- značajan gubitak težine ili anoreksija.
- stalan osjećaj krivice koja je zapravo suvišna ili pak neodgovarajuća

Također pogledajte

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Melanholija