Materične žlijezde

Materične, uterusne ili endometrijske žlijezde jesu cjevaste žlijezde, obložene trepljastim stubastim epitelom, u funkcionalnom sloju endometrija koji oblaže matericu.[1] Njihov izgled varira tokom menstrualnog ciklusa. Tokom proliferativne faze materice žlijezde se pojavljuju dugo zbog izlučivanja estrogena jajnicima. U sekretornoj fazi materice, žlijezde postaju vrlo izuvijane širokim lumenima i stvaraju sekret bogat glikogenom. Ova promjena odgovara povećanju protoka krvi u spiralne arterije zbog povećane sekrecije progesterona iz corpus luteum. Tokom predmenstruacijsk faze smanjuje se lučenje progesterona kako se lugeum corpusa regenerira, što rezultira smanjenim protokom krvi u spiralnim arterijama. Funkcionalni sloj materice koji sadrži žlijezde postaje nekrotičan i s vremenom se smanjuje tokom menstruacijske faze ciklusa.

Materične žlijezde
Okomiti presjek mukozne membrane ljudske materice. (Žlijezde su obilježene u centru desno.)
Presjek jajovoda ugrađen u deciduu materice. Semidijagramski.

am. Amnionska šupljina.
b.c. Krvni ugrušak.
b.s. Tjelesna drška.
ect. Embrionski ektoderm.
ent. Endoderm.
mes. Mezoderm.
m.v. Matični sudovi.
tr. Trofoblast.
u.e. Materični epitel.
u.g. materične žlijezde
y.s. Vitelusna vrećica.
Detalji
LatinskiGlandulae uterinae
Identifikatori
Gray'sp.1262
TAA09.1.03.028
FMA71647
Anatomska terminologija

Male su veličine u neimpregniranoj materici, ali ubrzo nakon impregnacije postaju povećane i izdužene, iskrivljenog ili talasastog izgleda.

Funkcija uredi

materične žlijezde sintetiziraju ili transportiraju i izdvajaju tvari neophodne za preživljavanje i razvoj embriona ili fetusa i pridruženih vanembrioskih membrana.[2]

Neke sekretorne komponente iz materične žlijezde preuzimaju sekundarni žumanjčani sloj koji oblaže egzocelomsku šupljinu tokom trudnoće i mogu tako pomoći u osiguravanju prehrane fetusa.[3]

Dodatne slike uredi

Također pogledajte uredi

Reference uredi

Ovaj članak sadrži tekst u javnom vlasništvu sa stranice 1262  20. izdanja Grayeve anatomije (1918)

  1. ^ "Uterine Gland - Embryology". embryology.med.unsw.edu.au.
  2. ^ Gray CA, Bartol FF, Tarleton BJ, et al. (November 2001). "Developmental biology of uterine glands". Biol. Reprod. 65 (5): 1311–23. doi:10.1095/biolreprod65.5.1311. PMID 11673245.
  3. ^ Burton GJ, Watson AL, Hempstock J, Skepper JN, Jauniaux E (June 2002). "Uterine glands provide histiotrophic nutrition for the human fetus during the first trimester of pregnancy". J. Clin. Endocrinol. Metab. 87 (6): 2954–9. doi:10.1210/jc.87.6.2954. PMID 12050279.

Vanjski linkovi uredi