Žuta mrlja

Žuta mrlja
Žuta mrlja
	Žuta mrlja (makula) je blizu centra mrežnjače ljudskog oka.
Detalji
Sistem	Čulo vida
Identifikatori
Latinski	'Macula lutea'
MeSH	D008266
TA98	A15.2.04.021
TA2	6784
FMA	58637
	Anatomska terminologija [uredi na Wikidata]

Žuta mrlja (lat. macula lutea је mala žućkasta površina očne mrežnjače sa najvećim brojem čulnih receptora (fotoreceptora). Iako je njena površina oko 1 mm², to je zona najoštrijeg vida. malom žoptički disk koji pruža centralni vid. Kada je pogled fiksiran na bilo koji objekat, centar žute mrlje, centar objektiva i predmet je u ravnoj liniji. U njenom centru je depresija, pod nazivom fovea, koja sadrži specijalizirane nervne ćelije koje su isključivo tipa poznatog kao čunjevi. Oni su povezani sa viđenjem boja i percepcijom finih detalja. Prema središtu makule nema krvnih sudova koji se miješaju s viđenjem; dakle, u ovom području, viđenje na jakom svjetlu i percepcija boje su najoštriji.^[1]^[2] Nalazi se na onom dijelu mrežnjače gdje njena vodoravna os oka dijeli jabučicu na donju i gornju polovinu.

U žutoj mrlji su čulne ćelije gusto zbijene i, zahvaljujući optičkom aparatu oka, u nima se stvara uspravna obrnuta slika posmatranog. Optički dio se sastoji od rožnjače, zjenice, sočiva i staklastog tijela. Analizom podražaja u centru za vid (potiljačni režanj kore velikog mozga), lik se vidi i doživljava u realnim okolnostima.^[3]

Poremećaji

Starenjem osobe dolazi do makularne degeneracije, što je relativno uobičajena stanja u ljudi starijih od 50 godina. Postoje dva oblika ovog poremećaja, poznata kao mokra i suha degenerativna depresija. U vlažnoj, formiraju se novi krvni sudovi ispod mrežnice koji su vrlo krhki i skloni pucanju i krvarenju, čime se ugrožava centralno područje vidnog polja. Kao rezultat toga, mokra napreduje brže i oštrije nego suha degeneracija, koju odlikuje prisustvo druze (sitne žute naslage na mrežnjači) i gubitak pigmentnog sloja. Može napredovati tako sporo da to ide nezapaženo. Oba poremećaja smanjuju centralno polje vida, ali ne ometaju periferni vid.

Reference

^ Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.
^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
^ Siegel A., Hreday N. (2006): Essential neuroscience. Lippincott Williams & Wilkins, Baltimore, Maryland, ISBN 978-0-7813-9121-2 pogrešan ISBN.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Žuta mrlja

[1] Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.

[2] Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.

[3] Siegel A., Hreday N. (2006): Essential neuroscience. Lippincott Williams & Wilkins, Baltimore, Maryland, ISBN 978-0-7813-9121-2 pogrešan ISBN.

[1]

[2]

[3]