Lipa (biljka)

Lipa (lat.: Tilia) je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost i do nekoliko stotina godina. Cvjetovi lipe su mali, zelenkastožute boje, ugodnog mirisa i grupisani u kitama. Cvjetanje traje 2 do 3 sedmice, a nekad se dogodi da prođe i za 5 do 6 dana. U Bosni i Hercegovini rastu bijela ili srebrna lipa (lat.Tilia tomentosa), velikolisna lipa (lat.Tilia grandifolia) i sitnolisna lipa (lat.Tilia parvifolia). Zahtijeva od vjetrova zaštićena zemljišta s dosta vlage ili nešto kiše u vrijeme cvjetanja.

Lipa
Tilia cordata, cvijet i listovi
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Razred	Magnoliopsida
Red	Malvales
Porodica	Malvaceae
Rod	Tilia Linné
Vrste: T. tomentosa T. grandifolia T. parvifolia

Raste pojedinačno, ali i u šumskim zajednicama. Često se sadi kao ukrasno drvo u parkovima i drvoredima.

Cvijet je ljekoviti dio biljke koji se sabire sa pricvjetnim listovima ako su lijepe zelene boje. Beru se samo cvjetovi u vrijeme kada su se otvorili i prije nego promijenu boju. Suše se u hladu, na prozračnom mjestu. Sabrani i osušeni cvjetovi moraju zadržati svoju prirodnu boju i ugodan miris.

Historijsko značenje

U literaturi se spominje lipa kao sveto slavensko drvo pa se može zaključiti da su Slaveni prije prelaza na monoteističke vjere poštivali idolopoklonstvo šume, dakle i mislima bili povezani s lipom. Prema predanjima vršili su obrede i prinosili žrtve lipi kao idolu. Običaj idolopoklonstva lipe zadržao se i kod Slavena koji su napustili staru domovinu pa umeću ogranke lipe u krov svoje kuće ili stana, da je time sačuvaju od gromova i požara.

Narodna uzrečica kaže:
"Cvjetokitna lipo, tebe u svoj srdi,
Niti Perun žarkom strijelom ne nagrdi!"

Uobičajeno je bilo i vjerovanje da lipa čuva čovjeka od zla i uroka. U lipovim šumama Slaveni su sabirali med i vosak. Medovina ili medica bila je Slavenima omiljeno piće.