Otvori glavni meni
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Leukemija je nekontrolisano bujanje maligno izmjenjenih, nepotpuno diferenciranih leukocita u koštanoj srži, slezeni, limfnim čvorovima i drugim organima.

Sadržaj

NastanakUredi

Leukemija je rak krvi. Leukemija se smatrala dječijim oboljenjem, iako znatan broj oboljelih su odrasle osobe.

Nezrele, maligno izmjenjene ćelije u samom početku bolesti se ne moraju naći i u perifernoj krvi, ali se u njoj prije ili kasnije, zavisno od brzine napredovanja oboljenja pojave, i tada čine veći ili manji dio od ukupnog broja normalnih leukocita. Kod zdravih osoba leukociti kada sazriju gube sposobnost diobe, što nije slučaj sa leukocitima kod osoba oboljelih od leukemije. Naime, kod leukemije, maligno izmjenjene ćelije ne dostižu zrelost i ne gube sposobnost diobe, nego klon maligno izmjenjenih ćelija nekontrolisano buja. Kod maligno izmijenjenih ćelija, onkogen, gen koji je zadužen za kontrolu ćelijske proliferacije, izmakao je kotroli. Od leukemije se može oboljeti u svakoj životnoj dobi. Ipak, ovo oboljenje češće je kod djece.

Relativno češće oboljevaju dječaci od djevojčica.

SimptomiUredi

Bolovi u trbuhu, povišena tjelesna temperatura, nedostatak apetita, malaksalost, bolovi u zglobovima, glavobolje, anemija, povećana sklonost infekcijama zbog pada imuniteta usljed nedostatka zdravih i zrelih leukocita sposobnih za fagocitozu, povećana jetra.

Uzroci leukemijeUredi

Etiologija leukemija je u mnogome nepoznata, ali po nekim autorima nastanak leukemija uzrokuju genetički faktori, hemijske supstance, djelovanje karcenogenih činilaca, ionizirajuće zračenje, virusi. Urođene abnormalnosti genoma kao što su Fanconijev sindrom i Downov sindrom praćene su visokom učestalošću leukemije.

Vrste leukemijaUredi

Leukemije se dijele na akutne i hronične. Akutne mogu biti limfoblastične,mijelocitne i limfne a postoji i MDS sindrom koji je vrlo rijedak u odraslih ljudi gdje postoji potpuno ozdravljenje presađivanjem koštane srži.

DijagnozaUredi

Dijagnosticiranje se zasniva na citološkoj i citohemisjkoj pretrazi razmaza periferne krvi i koštanje srži, citogenetičkoj analizi, imunološkoj pretrazi monoklonskim antitjelima.

LiječenjeUredi

Leukemija se liječi hemoterapijom. Primjena zračenja ima za cilj da uništi što veći broj malignih leukocita. Citostatici se primjenjuju ciklično u kombinaciji sa kortikosteroidima.

Također pogledajteUredi