Zelenkasta ivančica
Zelenkasta ivančica, lat. Leucanthemum chloroticum A. Kerner & Murbeck – sinonimi: L. graminifolim auct. balcanicum, non (L.) Lam., L. graminifolium (L.) L. g. subsp. chloroticum (A. Kerner & Murb.) Hayek, L. atratum (Jacq.) DC. subsp. chloroticum (A. Kerner & Murb.) Horvatić) – je biljka porodice Compositae (Asteraceae) – glavočike. Diploidna hromosomska garnitura sadrži 54 hromosoma, tj. 2n=54.[1]
| Zelenkasta ivančica Leucanthemum chloratum | |
|---|---|
| Status zaštite: Ugroženi | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Angiospermae |
| Razred | Eudicotiledonae |
| Red | Asterales |
| Porodica | Asteraceae (Compositae) |
| Rod | Leucanthemum |
| Vrsta | Leucanthemum chloroticum A. Kerner & Murbeck |
Opis
urediOva margareta je višegodisnja biljka, plitkog horizontalnog podzemnog stabla – rizoma. Stabljike su visoke 20–35 cm, uspravne, jednostavne, a rijetko oskudno razgranjene. Listovi u bazi imaju duge peteljke, a pri vrhu imaju 3-7 zašiljenih zubaca. Donji listovi na stabljici su široki 3–4 mm, klinasti. Postepeno se sužavaju u dugu peteljku; cjeloviti su ili pri vrhu razmaknuto nazubljeni, sa 3-7 pari zubaca. Srednji listovi stabljike su usko-linearni, široki 2–3 mm, na kraćoj peteljci ili sjedeći. Rubovi su im oštri, sa prema naprijed upravljenim zupcima, rjeđe potpuno cjeloviti. Gornji listovi su usko linearni i sjedeći, široki 1–2 mm, pretežno cjeloviti.
Cvjeta u junu i julu. Cvjetne glavice krupne, promjera 3–5 mm Ovojne ljuske su pokrivene, po rubovima gole, a zelenkaste (ime !). Ponekad su hrđasto obrubljene i sa na reckanim, bjeličasto prozirnim obrubom. Ahenije su duge oko 3 mm i široke oko 1 mm. Gole su i sjajne, sa 8 ispupčenih staklasto-bjeličastih uzdužnih rebara: u udubljenjima su crni. U okviru ove vrste opisana su dva taksona: forma simplex Horvatić, čije su stabljike jednostavne i niže i forma ramosum Horvatić, koja ima snažniju i višu stabljiku, sa 2-3 ogranka.
Ekologija i rasprostranjeneje
urediZelenkasta ivančica raste na pasnjacima sa karbonatnom podlogom, pretečno u fitocenozama obilježenim vrstama Scorzonera i Hrysopogon. Javlja se u pojasu nadmorskih visina između 1.400 i 1.800 m.
Endem je Jugoistočnih Dinarida: Bosna i Hercegovina i Crna Gora.
Locus classicus je Hercegovina: Velež ( Murbeck, S. 1891).
Reference
uredi- ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.