Legio VII Gemina

Legio VII Gemina (blizankinja) je bila rimska legija formirana 69. godine, u godini četiri imperatora. Naime, tadašnji guverner rimske provincije Hispania Tarraconensis, Galba, regrutovao je Legio VII Gemina kako bi marširala na Rim i učestvovala u njegovoj pobuni protiv Nerona. Tada se zvala samo Sedma. Atribut Gemina dobila je nakon što su njenim redovima pridruženi ostaci jedne od legija iz Germanije, moguće je da se radilo o Legio I Germanica.[1] Ime legije "Gemina" - blizankinja - znači da je bila posvećena osnivačima Rima, po predanju, to su bili Romul i Rem.

Mapa Iberijskog poluostrva, sa situacijom iz 125. godine, za vrijeme vladavine Hadriana. Legio VII Gemina je bila stacionirana u Castra Legionis (današnja Španija), od 75. godine do kraja IV stoljeća.

Tacit je ovu legiju zvao "Galbiana", kako bi napravio razliku od starije (također Sedme), Legio VII Claudia, međutim, taj naziv nije pronađen nigdje drugo.

Između 86. i 89. godine, Legijom je komandovao budući imperator Trajan.[2]

Nakon njene službe u Panoniji i Gornjoj Germaniji, gdje je zaradila i novi cognomen - Felix, Vespazijan je naredio da se Legija razmjesti u provinciju Hispania Tarraconensis (na području današnjeg Leóna (Španija) kako bi nadomjestila odlazak Legio VI Victrix i Legio X Gemina u Germaniju[3] i tu je ostala do kraja IV stoljeća.[4]

Dakle, Legio VII Gemina je na području Španije ostala stoljećima. Tokom tog vremena njeni legionari su često bili upućivani na čuvanje važnih puteva i naselja. U vrijeme ratova, pojedine jedice bile su slane i na granice Imperije.[5]

Dio Legije, od oko 1000 legionara, bio je raspoređen u Britaniji 119. godine. Legionari su imali zadatak da sprječavaju upade sa sjevera. Moguće je da su učestvovali i u izgradnji Hadrijanovog zida.[5]

Sredinom II stoljeća, legionari iz Sedme bili su aktivni i Mauritaniji, u borbama protiv Maura, koji su iskazivali značajnu agresivnost i upadali čak i u Andaluziju.

Poznato je da je Legio VII Gemina još uvijek bila na području Leóna krajem IV stoljeća. Kada su Vizigoti i Vandali okupirali Španiju 409. godine vjerovatno je ova legija bila pobijeđena i raspuštena.[5]

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Cezar B.C. iii. 3
  2. ^ Julian Bennett, Trajan Optimus Princeps, 2nd Ed, Routledge, 1997, str. 25
  3. ^ Tacitus Hist. ii. 11, 67, 86, iii. 7, 10, 21-25, iv. 39; Inscr. ap. Gruter, str. 245, br. 2.
  4. ^ Rabanal Alonso, Manuel Abilio (koord.) (1999). La Historia de León, Vol. 1: Prehistoria y Edad Antigua (jezik: španski). Universidad de León. str. 192. ISBN 84-7719-817-9. Pristupljeno 18. 11. 2013. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |trans_title= (pomoć)
  5. ^ Vrati se na: a b c "Legio I Minervia". Livius.org Articles on ancient history. Pristupljeno 25. 5. 2016.

Vanjski linkovi

uredi