Lavina

Lavina je naziv za rušenje velikih masa snijega niz strme planinske padine, najčešće zimi i u rano proljeće. Lavina nastaje kad masa snijega nenadano klizne niz padinu. Svaka padina, nagiba većeg od 15°. predstavlja potencijalnu mogućnost za nastanak lavine.

Lavina na Himalajima

Uzroci nastanka lavine su mnogobrojni: ovise o vrsti snijega, nagibu padine, obliku i vrsti zemljišta, položaju snježnih slojeva i dnevnim vremenskim prilikama. Najčešće lavinu prouzrokuju sami ljudi, rjeđe životinje ili intenzivniji zvukovi.[1]

Upravljanje rizikom od lavina
20191001 BschlabsTirol RohrBrueckeGrosserGroeben DSC00097 PtrQs.jpg
Tunelski most u Tirolu, Austrija
Nematerijalna kulturna baština
RegijaEvropa
Država Austrija
Švicarska
Svjetska baština
Lista upisaReprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva
UNESCO oznaka01380
Datum upisa2018.
Lokacija upisaUNESCO

Upravljanje rizikom od lavinaUredi

Lavina često izaziva velike štete i ljudske žrtve, iako su one, s obzirom na relativno slabu naseljenost planinskih područja, svojim razmjerima obično ograničene u usporedbi s drugim katastrofama.

Upravljanje rizikom od lavina oblikovalo je i identitet alpskog stanovništva, jer se svake zime suočava sa prijetnjom koju lavine predstavljaju za stanovnike, turiste, sredstva komunikacije i drugu vitalnu infrastrukturu.[2] Budući da su Alpi gusto naseljeni, fenomen lavina je glavna briga i kolektivna odgovornost zajednica. Vijekovima su stanovnici razvijali lokalno empirijsko znanje, strategije upravljanja i izbjegavanja rizika, kao i praktična rješenja kako bi se zaštitili od opasnosti od lavina.

Odbrana naseljenih područja od lavina može biti aktivna i pasivna.

  • Aktivna se obrana sastoji u tome da se lavina izazove umjetno, bacanjem dinamita na kritična mjesta početka lavine. Drugi način je korištenje projektila s eksplozivom koji eksplodira u nižim slojevima snijega. U aktivnu obranu spada i promatranje opasne zone radi obavještavanja o opasnosti.
  • Pasivna zaštita sastoji se u postavljanju zidova u opasnim zonama koji će skrenuti tok lavine ili će zadržati snježni pokrivač da se ne pokrene.

U tradicionalna znanja danas su nadopunjena modernim mjernim instrumentima i mapiranjem rizika. Ovaj element je ukorijenjen u svakodnevnu kulturu dotičnih zajednica i naglašava važnost solidarnosti u kriznim situacijama. Procjena rizika od lavina zahtijeva dobro poznavanje prirode, posebno terena, snijega, vremenskih uslova i prošlih lavina. Postoje i brojne obuke, uz pristup širokom spektru izvora informacija kao što su lavinski bilteni, mediji, kontrolne liste, web stranice, mediji, priručnici i izložbe.

Nematerijalna kulturna baštinaUredi

Upravljanje rizikom od lavina je na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva kao zajednički element u Austriji i Švicarskoj.[2] Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na zasjedanju koje je održano od 26. novembra do 1. decembra 2018. u Port Louisuu na Mauricijusu. [3]

ReferenceUredi

  1. ^ "Planinarstvo i alpinizam" (PDF). Planinarski savez Hrvatske, Zagreb 1989. Pristupljeno 15. 2. 2020. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ a b UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Austriji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.engleski: '
  3. ^ UNESCO: Upravljanje rizikom od lavina - ich.unesco.org, Pristupljeno, 7.01.2023engleski: '

Vanjski linkoviUredi


  Nedovršeni članak Lavina koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.