Latinica

Historija alfabeta
srednje bronzano doba 19–15. vijek p. n. e. Kanaansko-feničko 14. vijek p. n. e. paleohebrejsko 10. vijek p. n. e. aramejsko 9. vijek p. n. e. Brahmi i indijska 6. vijek p. n. e. tibetansko 7. vijek kmersko/javansko 9. vijek hebrejsko 3. vijek p. n. e. sirsko 2. vijek p. n. e. nabatejsko 2. vijek p. n. e. arapsko 4. vijek avestijsko 4–6. vijek grčko 9. vijek p. n. e. etrušćansko 8. vijek p. n. e. latinično 7. vijek p. n. e. rune 2. vijek ogamsko 4. vijek gotičko 4. vijek armensko 405. godina glagoljičko 862. godina ćirilično 10. vijek samaritansko 6. vijek p. n. e. iberska 6. vijek p. n. e. južnoarapsko 9. vijek p. n. e. etiopsko 5–6. vijek p. n. e.
meroitičko 3. vijek p. n. e.
Geneologija

Latinica, također poznato kao "rimska abeceda", je najraširenije pismo u svijetu, službeno pismo bosanskog jezika kao i većine jezika Zapadne i Srednje Evrope, te područja Svijeta gdje su vladale evropske zemlje u 19. vijeku.

Zastupljenost latinice u svijetu

Razvoj pisma

Latinica je jedna od tekovina koje je moderni svijet naslijedio od Rimljana. To je najprije bio naziv za pismo Rimljana. Latinski se alfabet razvio iz grčkoga, a grčki iz feničkog. Prilagodivši grčke znakove glasovnim potrebama svog jezika, latinski alfabet je u početku imao 21 slovo:

A B C D E F G H I K L M N O P Q R S T V X

Bosanska latinica

Glavni članak: Bosanska abeceda

Bosanska latinica se sastoji od 30 slova, od kojih su 3 digrafa (Dž, Lj, Nj). Bosanska latinica je doživjela mnoge promjene kroz vijekove, a u sadašnjem obliku se ustalila na početku 20. vijeka. Napravljena je na temelju češke verzije latinice (kao i hrvatska latinica).

Način pisanja

U bosanskom jeziku, abeceda se sastoji od sljedećih slova:

A

B

C

Č

Ć

D

Dž

Đ

E

F

G

H

I

J

K

L

LJ

M

N

NJ

O

P

R

S

Š

T

U

V

Z

Ž

Također pogledajte

• Latinsko pismo
• Bosanski jezik

Vanjski linkovi

• Latinica na Wikimedia Commonsu