Wikipedia

Kućna muha

Kućna muha ili domaća muha (lat. Musca domestica) je insekt podreda Cyclorrhapha, red Diptera, razred Insecta. Vjeruje se da se prvi puta pojavila u kenozojskoj eri, mguće na Bliskom Istoku, a vjerovatno je rasprostranjena širom svijeta, kao čovjekov komensal. To je najčešća vrsta muka koja se nalazi u naseljenim mjestima. Odrasli su sivi do crni, s četiri tamne, uzdužne linije na toraksu, blago dlakavim tijelima i jednim parom membranskih krila. Imaju crvene oči, malo ispupčene kod nešto većih ženki.

Kućna muhičica
NE
Obična kućna muha (Musca domestica)
Obična kućna muha (Musca domestica)
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoArthropoda
RazredInsecta
RedDiptera
SekcijaSchizophora
PorodicaMuscidae
RodMusca
VrstaM. domestica
Podvrste

Ženka se obično pari samo jednom i spremu čuva za kasniju upotrebu. Odlaže serije od oko 100 jaja na raspadajuće organske materije, poput otpada iz hrane, truhleži ili izmeta. Ubrzo izlegu kao bijele larve bez nogu, poznate i pod nazivom magoti. Nakon 2 do 5 dana razvoja, ove se preobraze u crvenkasto-smeđe lutke, duge oko 8 mm.

Odrasle muhe obično žive 2 do 4 sedmice, ali mogu prezimiti. Odrasli se hrane raznim tekućim ili polutečnim supstancama, kao i čvrstim materijama koji su omekšane njihovim pljuvačkom. Ove muhe mogu, na tijelima i fekalijama, prenositi patogene, kontaminirati hranu i doprinijeti prenošenju bolesti prenosive hranom, dok, po brojnosti, mogu biti fizički neugodne. Iz tih razloga smatraju se štetočinama.

Kućne muhe su korištene u laboratoriji u istraživanju starenja i mehanizama određivanje spola. Muhe se u literaturi pojavljuju od drevnog grčkog mita i ove basne "Nesretni insekt“ pa nadalje.[1]

Opis uredi

 
Glava ženke kućne mušice sa dva velika složena oka i tri ocele.

Odrasle kućne muhe obično su duge 6 do 7 mm, s rasponom krila od 13 do 15 mm. Ženke imaju veću krila od mužjaka, dok mužjaci imaju relativno duže noge. Ženke više variraju u veličini, a postoji i geografska varijacija s većim jedinkama na večim geografskim širinama. Glava je snažno konveksna sprijeda, a ravna je i blago konusna. Par velikih složenih očiju, kod mužjaka, gotovo se dotiču, ali je kod ženki međočni prostor mnogo širi. Imaju tri jednostavna oka (ocele) i par kratkih antena. Muhe obrađuju vizuelne informacije oko sedam puta brže od ljudi što im omogućuje prepoznavanje i izbjegavanje pokušaja ulova ili gmječenja, s obzirom na to da efektivno vide usporene kretnje čovjeka s višom brzinom fuzije treperenja.[2][3][4][5]

 
Anatomija kućne muhe :
A – Glava:
1 – Facetovane oči
2 – Čule čekinje (arista)
3 – Čulne antene
4 – Kornjevilični palpus (Palpus maxillaris)
5 – Gornja usna (labrum)
6 – Donja usna (labium)
7 – Labellum
8 – Traheja
B – Toraks:
9 – Prescutum
10 – Stigma
11 – Scutum
12 – Bazna vena (basicosta)
13 – Kalipter
14 – Skutelum
15 – Krilo
16 – Hrilna vena
17 – Propleuron
18 – Prosternum
19 – Mezopleuron
20 – Mezosternum
21 – Metapleuron
22 – Metasternum
C – Abdomen:
23 – Koksa
24 – Femur
25 – Tibija
26 – Seta
27 – Stopalo (tarsus)
28 – Haltere
29 – Otvor traheje (stigma)
30 – Zadnji segment
 
Dijelovi usnog aparata, sa pseudotrahejama, polucjevastim žljebovima (tamne paralelne trake) koji se koriste za usisavanje tečne hrane

Dijelovi usnog aparata posebno su prilagođeni za tečnu hranu; mandibula i maksile su smanjene i nisu funkcionalne, a ostali udovi formiraju uvlačivi, fleksibilni proboscis sa povećanim, mesnatim vrhom, labelumom. Ovo je spužvasta struktura koju karakteriziraju mnogi žljebovi, zvani pseudotraheje, koji usisavaju tekućinu kapilarnim djelovanjem.[6][7] It is also used to distribute saliva to soften solid foods or collect loose particles.[8] Kućne muhe imaju hemoreceptorne organe okusa na na nožnim tarzusima, tako da mogu prepoznati hranu poput šećera, hodajući po njemu.[9] Muhe su često viđene kako čiste noge trljajući ih zajedno, omogućavajući hemoreceptorima da ponovo kušaju po čemu hodaju.[10] Na kraju svake noge je par kandži, a ispod njih su dva ljepljiva jastučića, pulvile, koji omogućuju muhi da se uspinje po glatkim zidovima i stropovima po modelu Van der Waalsove sile. Kandže pomažu muhi da odstrani stopalo za sljedeći korak. Hodaju uobičajenim hodom po vodoravnim i okomitim površinama s tri noge u dodiru sa površinom i tri u pokretu. Na obrnutim površinama mijenjaju pokret da bi se četiri noge držale na površini.[11] Muhe slijetaju na strop leteći ravno prema njemu; neposredno prije slijetanja, naprave pola vijka i usmjere svih šest nogu prema površini, smanjujući šok prednjim nogama i zalijepe se trenutak kasnije s ostale četiri.

 
Krilo, uvećanno 250x

Toraks je sivih nijansi, ponekad čak i crne boje, s četiri tamne uzdužne trake ravnomjerne širine na dorzalnoj površini. Cijelo tijelo prekriveno je kratkim dlačicama. Poput ostalih Diptera, kućne muhe imaju samo jedan par krila, jer se nekadašnji stražnji par svodi se na male haltere ili njihalice koje pomažu održavanju stabilnosti pri letu. Krila su prozirna sa žućkastim nijansama u osnovi. Karakteristično je da medijalna vena (duga M1 + 2 ili četvrta duga vena) ima oštricu prema gore. Svako krilo ima režanj na stražnjoj strani, kalipter, koji pokriva haltere. Zadak je siv ili žućkast, s tamnom prugom i nepravilnim tamnim mrljama sa strane. Sadrži 10 segmenata koji nose spirale za disanje. U mužjaka deveti segment ima par kopči za kopulaciju, a deseti nose analne cerke u oba spola.[12][13]

 
Mikrografija tarzusa sa kandžama i čekinjama, uključujući i centralne između dva pulvila poznata kao empodije

Razne vrste širom svijeta izgledaju poput kućnih muha, kao što su mal kućna muha, Fannia canicularis, stabilna muha, "Stomoxys calcitrans" i ostali pripadnici roda Musca.[14]:161–167 Sistemtska identifikacija vrsta može zahtijevati upotrebu taksonomskih ključeva specifičnih za regiju i može zahtijevati razlikovanje muških reproduktivnih dijelova za potvrdu.[15][16]

Životni ciklus uredi

 
Parenje kućnih muha

Svaka ženka može tokom života snijeti do 500 jaja u nekoliko serija od oko 75 do 150. Jaja su bijela i otprilike duga 1,2 mm, a muha ih polaže pogodnom mestu, obično na mrtvim i raspadajućim organskim materijama, poput otpadaka hrane, trupala ili fekalija. U roku od jednog dana iz jaja se izlegu larve (magoti); oni žive i hrane se tamo gde su jaja položena. Blijedo su bjelkasti, {{pretvaraju duge 3 mm, tanji na kraju usta i bez nogu. Razvoj larve traje od dvije sedmice, u optimalnim uslovima, do 30 dana ili više u hladnijim područjima. Larve izbegavaju svetlo; interijeri gomila životinjskog stajskog gnojiva su mjesta bogata hranjivim tvarima i idealnim uvjetima rajvoja, gdje je toplo, vlažno i tamno.

 
Larva i odrasli, autor Amedeo John Engel Terzi (1872–1956)

Na kraju svog trećeg instara, larve puze do suhog i hladnog mjesta i pretvaraju se u lutke. Kućište lutke je cilindrično sa zaobljenim krajevima, dugačkim oko 1,2 mm, formirano je od posljednje svučene kože larve. U početku je žućkasto, ša potamni preko crveno-smeđe do gotovo crne boje. Razvoj lutke traje dva do šest dana na 35 °C, ali može potrajati 20 dana ili više na 14 °C.

Kad je metamorfoza gotova, odrasla muha izranja iz lutke. Da bi to postigla, pomoću ptilinuma, trajne vrećice na glavi, otvara kraj omotača. Odrasla kućna muha živi od dvije sedmice do mjesec, u divljini, ili duže u benignim laboratorijskim uvjetima. Po izlasku iz lutke, prestaje rasti; mala muha nije nužno mlada muva, već je rezultat nedovoljne količine hrane tokom larvene faze. Mužjaci kućne muhe su spolno zreli nakon 16 sati, a ženke nakon 24. Ženke proizvode feromon, (Z) -9-trikozen (muskularin). Ovaj kutikulskii ugljikovodik se ne oslobađa u zrak i mužjaci ga osjećaju samo u kontaktu sa ženkama;[17] ima upotrebu u suzbijanju štetočina, za mamanje mužjaka da ulete u zamke.[18][19] Mužjak inicira parenje tako da naleti na ženku, u zraku ili ma tlu, poznato kao "udar". Prilazi joj na toraks, a ako je prijemčiva, slijedi period udvaranja u kojem ženka vibrira krilima, a mužjak glavom po glavi. Mužjak se zatim prevrće na trbuhu, a ženka podmeće ovipositor u njegov genitalni otvor; kopulacija, uz prijenos sperme, traje nekoliko minuta. Ženke se obično pare samo jednom, a zatim odbijaju daljnje napredovanje mužjaka, dok se mužjaci odvajaju više puta.[20] A volatile semiochemical that is deposited by females on their eggs attracts other gravid females and leads to clustered egg deposition.[21]

Razvoj larve zavisi o toplini i dovoljno vlage; što je toplija temperatura, brže rastu. Općenito, svježe svinjsko i pileće stajsko đubre, predstavljaju najbolje uvjete za larve u razvoju, smanjujući period larve i povećavajući veličinu lutki. Goveđi, kozji i konjski stajski gnoji daju manje, sitnije larve, dok im potpuno komponirano svinjsko stajsko gnojivo, sa sadržajem vode ispod 40%, uopće ne pogoduje.[22] Težina larvi, u različitim uvjetima, može varirati od oko 8,0 do 20 mg.[23] U optimalnim uvjetima, životni ciklus se može završiti za sedam do 10 dana, ali u nepovoljnim okolnostima može potrajati i do dva mjeseca. U umjerenim regijama može se pojaviti 12 generacija godišnje, a u tropima i suptropima više od 20.

Evolucija i taksonomija uredi

Iako je red muha (Diptera) mnogo stariji, vjeruje se da su prave kućne muhe razvile početkom kenozojske ere.[24] Natorodica kućnih muha, Muscoidea, najsličnija je muhama Oestroidea (muhe, mesne muhe i srodnici), a udaljenija je od Hippoboscoidea (mušice, muhe šišmiša i srodnici). Smatra se da potiču iz južnog palearrktičkog područja, posebno sa Bliskog Istoka. Zbog bliske komensalske veze s ljudima, vjerovatno su, u komigracijama s ljudima, rasprostranjene šitom svijeta.[25]

Kućna muha je prvi put opisana kao Musca domestica 1758. godine, zasnovano na uobičajenim evropskim primjercima švedskog botaničara i zoologa Carla Linnaeusa u "Systema naturae" i dalje se klasificira pod tim imenom.[26] > Detaljniji opis dao je (1776.) danski entomolog Johan Christian Fabricius u svom djelu Genera Insectorum.[12]

Kladogram prikazuje klasifikaciju više razine [27][28][29] i položaj roda Musca u porodici Muscidae, prema Couri i Carvalho 2003.[30]

Nematocera
 

Other Nematocera (crane flies, mosquitoes, etc.)  

 
 
Brachycera
 

Tabanomorpha (horse flies, etc.)  

 
Muscomorpha
 

Other Muscomorpha (robber flies, etc.)  

 
 
 

Syrphoidea (hoverflies)  

 
Schizophora
 

Acalyptratae (marsh flies, etc.)  

 
Calyptratae
 

Hippoboscoidea (louse flies, bat flies, etc.)  

 
 
 

Oestroidea (blow flies, flesh flies, etc.)  

 
Muscoidea
 

Fanniidae, Scathophagidae, Anthomyiidae

 
Muscidae
 

Azeliinae and allies

 
Muscinae
 

Stomoxyini

 
 
 

Polietina

 
 
 

Morellia

 
 

Musca  

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Cladogram showing higher level classification[27][28][29] and position of Musca within the family Muscidae based on Couri and Carvalho 2003.[30]

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ "Appendix C: The State Emblem of India (Prohibition of Improper Use) Act, 2005", Righteous Republic, Harvard University Press, ISBN 978-0-674-06728-8, pristupljeno 6. 3. 2020
  2. ^ Bryant EH (septembar 1977). "Morphometric adaptation of the housefly, Musca domestica L., in the United States". Evolution; International Journal of Organic Evolution. 31 (3): 580–596. doi:10.1111/j.1558-5646.1977.tb01046.x. PMID 28563484.
  3. ^ Alves SM, Bélo M (august 2002). "Morphometric variations in the housefly, Musca domestica (L.) with latitude". Genetica. 115 (3): 243–51. doi:10.1023/a:1020685727460. PMID 12440563.
  4. ^ Johnston, Ian (15. 9. 2013). "Q. Why is it so hard to swat a housefly? A. It sees you coming in slow motion". The Independent. Pristupljeno 4. 12. 2017. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  5. ^ Healy K, McNally L, Ruxton GD, Cooper N, Jackson AL (oktobar 2013). "Metabolic rate and body size are linked with perception of temporal information". Animal Behaviour. 86 (4): 685–696. doi:10.1016/j.anbehav.2013.06.018. PMC 3791410. PMID 24109147.
  6. ^ Gullan PJ, Cranston PS (2010). The Insects: An Outline of Entomology (4th izd.). Wiley. str. 41, 519. ISBN 978-1-118-84615-5.
  7. ^ Mehlhorn, Heinz (2001). Encyclopedic Reference of Parasitology: Biology, Structure, Function. Springer Science & Business Media. str. 310. ISBN 978-3-540-66819-0. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  8. ^ Dessì, Giancarlo (8. 1. 2017). "Morphology and anatomy of adults: Mouthparts". Flies. Pristupljeno 27. 9. 2017. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  9. ^ Deonier CC, Richardson CH (1935). "The Tarsal Chemoreceptor Response of the Housefly, Musca Domestica L., to Sucrose and Levulose". Annals of the Entomological Society of America. 28 (4): 467–474. doi:10.1093/aesa/28.4.467.
  10. ^ Ray, C. Claiborne (17. 12. 2002). "Q&A; Gleeful Flies?". The New York Times. Pristupljeno 4. 12. 2017. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  11. ^ Gorb, Stanislav N. (2005). "Uncovering Insect Stickiness: Structure and Properties of Hairy Attachment Devices". American Entomologist. 51 (1): 31–35. doi:10.1093/ae/51.1.31. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  12. ^ a b Hewitt, C. Gordon (2011). The House-Fly: Musca Domestica Linn: Its Structure, Habits, Development, Relation to Disease and Control. Cambridge University Press. str. 5–6. ISBN 978-0-521-23299-9. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  13. ^ Sanchez-Arroyo, Hussein; Capinera, John L. (20. 4. 2017). "House fly: Musca domestica". Featured Creatures. Pristupljeno 20. 9. 2017. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  14. ^ West, Luther S. (1951). The Housefly. Its natural history, medical importance, and control (PDF). New York: Comstock Publishing Company. Arhivirano s originala (PDF), 7. 12. 2017. Pristupljeno 15. 3. 2020. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  15. ^ Paterson HE (2009). "The Musca domestica complex in Sri Lanka". Journal of Entomology Series B, Taxonomy. 43 (2): 247–259. doi:10.1111/j.1365-3113.1975.tb00134.x.
  16. ^ Tumrasvin, Watanasak; Shinonaga, Satoshi (1977). "Report of Species Belonging to the Genus Musca Linné, Including the Taxonomic Key (Diptera: Muscidae)" (PDF). Bull. Tokyo Med. Dent. Univ. 24: 209–218. Arhivirano s originala (PDF), 13. 7. 2020. Pristupljeno 15. 3. 2020. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  17. ^ Dahlem, Gregory A. (2009). "House Fly (Musca domestica)". u Resh, Vincent H.; Carde, Ring T. (ured.). Encyclopedia of Insects (2 izd.). Elsevier. str. 469–470. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  18. ^ Thom C, Gilley DC, Hooper J, Esch HE (septembar 2007). "The scent of the waggle dance". PLoS Biology. 5 (9): e228. doi:10.1371/journal.pbio.0050228. PMC 1994260. PMID 17713987.
  19. ^ "(Z)-9-Tricosene (103201) Fact Sheet" (PDF). United States Environmental Protection Agency. Pristupljeno 8. 12. 2017.
  20. ^ Murvosh CM, Fye RL, LaBrecque GC (1964). "Studies on the mating behavior of the house fly, Musca domestica L.". Ohio Journal of Science. 64 (4): 264–271. hdl:1811/5017.
  21. ^ Jiang Y, Lei C, Niu C, Fang Y, Xiao C, Zhang Z (oktobar 2002). "Semiochemicals from ovaries of gravid females attract ovipositing female houseflies, Musca domestica" (PDF). Journal of Insect Physiology. 48 (10): 945–950. doi:10.1016/s0022-1910(02)00162-2. PMID 12770041.
  22. ^ Breitwart; et al. (2008). "Favorability of conditions in the reproduction and development of the common housefly: a controlled study". International Journal of Entomology. 21 (11): 157–181.
  23. ^ Larraín, Patricia; Salas, Claudio; Salas F (2008). "House fly (Musca domestica L.) (Diptera: Muscidae) development in different types of manure [Desarrollo de la Mosca Doméstica (Musca domestica L.) (Díptera: Muscidae) en Distintos Tipos de Estiércol]". Chilean Journal of Agricultural Research. 68 (2): 192–197. doi:10.4067/S0718-58392008000200009. ISSN 0718-5839. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  24. ^ Wiegmann BM, Yeates DK, Thorne JL, Kishino H (decembar 2003). "Time flies, a new molecular time-scale for brachyceran fly evolution without a clock". Systematic Biology. 52 (6): 745–56. doi:10.1093/sysbio/52.6.745. PMID 14668115.
  25. ^ Marquez JG, Krafsur ES (juli 2002). "Gene flow among geographically diverse housefly populations (Musca domestica L.): a worldwide survey of mitochondrial diversity". The Journal of Heredity. 93 (4): 254–9. doi:10.1093/jhered/93.4.254. PMID 12407211.
  26. ^ Pont AC (1981). "The Linnaean species of the families Fanniidae, Anthomyiidae and Muscidae (Insecta: Diptera)". Biological Journal of the Linnean Society. 15 (2): 165–175. doi:10.1111/j.1095-8312.1981.tb00756.x.
  27. ^ a b Wiegmann BM, Trautwein MD, Winkler IS, Barr NB, Kim JW, Lambkin C, et al. (april 2011). "Episodic radiations in the fly tree of life". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 108 (14): 5690–5. Bibcode:2011PNAS..108.5690W. doi:10.1073/pnas.1012675108. PMC 3078341. PMID 21402926.
  28. ^ a b Yeates, David K.; Meier, Rudolf; Wiegmann, Brian. "Phylogeny of True Flies (Diptera): A 250 Million Year Old Success Story in Terrestrial Diversification". Flytree. Arhivirano s originala, 3. 8. 2017. Pristupljeno 24. 5. 2016. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  29. ^ a b "FLYTREE". Illinois Natural History Survey. Arhivirano s originala, 3. 8. 2017. Pristupljeno 22. 7. 2016.
  30. ^ a b Couri MS, Carvalho CJ (maj 2003). "Systematic relations among Philornis Meinert, Passeromyia Rodhain & Villeneuve and allied genera (Diptera, Muscidae)". Brazilian Journal of Biology = Revista Brasleira de Biologia. 63 (2): 223–32. doi:10.1590/S1519-69842003000200007. PMID 14509844.

Vanjski linkovi uredi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kućna_muha&oldid=3539769"