Korisnik:Panasko/Wikipedia:Imenovanje članaka

Naslov članka na Wikipediji je veliki naslov prikazan iznad sadržaja članka i osnova za naziv stranice članka i URL-a. Naslov pokazuje o čemu je članak i razlikuje ga od drugih članaka.

Naslov može jednostavno biti naziv teme članka ili, ako tema članka nema naziv, može biti opis teme. Budući da dva članka ne mogu imati isti naslov, ponekad je potrebno dodati različite informacije, često u obliku opisa u zagradama iza naziva. Općenito, naslovi članaka su zasnovani na tome kako se tema naziva u pouzdanim izvorima. Kada ovo nudi više mogućnosti, urednici biraju između njih uzimajući u obzir nekoliko principa: idealan naslov članka precizno identifikuje temu; kratak je, prirodan, prepoznatljiv i podsjeća na naslove za slične članke.

Ova stranica detaljno objašnjava razmatranja ili konvencije imenovanja na kojima se zasnivaju izbori naslova članaka, ali ne sadrži detalje naslova za stranice u drugim imenskim prostorima, kao što su kategorije. Dopunjena je drugim specifičnijim smjernicama, koje treba tumačiti zajedno s drugim politikama, posebno sa tri ključne politike sadržaja: provjerljivost, bez originalnog istraživanja i neutralno gledište.

Ako je potrebno, naslov članka se može promijeniti premještanjem stranice. Za informacije o procedurama premještanja stranice, pogledajte Wikipedija:Premještanje članaka i Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice.

Odluka o naslovu članka

Naslovi članaka zasnivaju se na tome koliko se pouzdani izvori na odnose na temu članka. Često postoji više od jednog odgovarajućeg naslova za članak. U tom slučaju, urednici biraju najbolji naslov konsenzusom na osnovu razmatranja koja ova stranica objašnjava. Dobar naslov članka na Wikipediji ima sljedećih pet karakteristika:

• Prepoznatljivost – naslov je naziv ili opis predmeta koji će prepoznati neko ko je upoznat, iako nije nužno stručnjak za predmetnu oblast.
• Prirodnost – naslov je onaj koji će čitaoci vjerovatno tražiti ili zahtijevati i koji bi urednici prirodno koristili za povezivanje na članak iz drugih članaka. Takav je naslov obično kako se predmet zapravo zove.
• Preciznost – naslov nedvosmisleno identifikuje temu članka i razlikuje ga od drugih tema. (Pogledajte § Preciznost i višeznačnost, u nastavku.)
• Konciznost – naslov nije duži nego što je potrebno da bi se identifikovala tema članka i razlikovala od drugih tema. (Vidi § Konciznost, ispod.)
• Konzistentnost – naslov je u skladu sa uzorkom naslova sličnih članaka. Mnogi od ovih obrazaca su navedeni (i povezani) kao konvencije o imenovanju naslova članaka specifičnih za temu, u okviru iznad. (Pogledajte § Dosljednost, u nastavku.)

Na ovo treba gledati kao na ciljeve, a ne kao na pravila. Za većinu tema postoji jednostavan i očigledan naslov koji ispunjava ove ciljeve. Ako jeste, koristite ga kao jednostavan izbor. Međutim, u nekim slučajevima izbor nije tako očigledan. Možda će biti potrebno dati prednost jednom ili više ovih ciljeva u odnosu na druge. Ovo se radi konsenzusom. Na primjer, prepoznatljiv, prirodan i sažet naslov Ujedinjeno Kraljevstvo preferira se u odnosu na precizniji naslov Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. (§Koristite uobičajeno prepoznatljiva imena).

Prilikom davanja naslova članaka u određenim oblastima, ili u vezi sa određenim problemima, često postoji prethodni konsenzus koji se može koristiti kao presedan. Pogledajte referencirane stranice sa smjernicama. Kada prethodni konsenzus ne postoji, novi konsenzus se uspostavlja kroz diskusiju, imajući na umu gornja pitanja. Izbor naslova članaka treba da stavi interese čitalaca ispred interesa urednika, a interese opšte publike ispred interesa stručnjaka.

Preusmjeravanja bi trebala biti kreirana na članke koji se razumno mogu pretraživati ​​ili povezivati ​​pod dva ili više imena (kao što su različita pisanja ili prijašnja imena). Suprotno tome, naziv koji bi se mogao odnositi na nekoliko različitih članaka može zahtijevati višeznačnost.

Korištenje prepoznatljivih imena

Na Wikipediji, naslov članka je riječ ili izraz na prirodnom jeziku koji označava temu članka; kao takav, naslov članka je obično ime osobe, ili mjesta, ili bilo čega drugog što je tema članka. Međutim, neke teme imaju višestruka imena, a neka imena imaju više tema; ovo može dovesti do neslaganja oko toga koji naziv treba koristiti za naslov datog članka. Wikipedija ne koristi nužno službeno ime subjekta kao naslov članka; generalno preferira naziv koji se najčešće koristi (što je određeno njegovom rasprostranjenošću u značajnoj većini nezavisnih, pouzdanih izvora) jer takvi nazivi obično najbolje odgovaraju pet gore navedenih kriterija.[e] Kada ne postoji jedno očigledno ime koje je najčešće korišteno za temu od strane ovih izvora, urednici bi trebali postići konsenzus o tome koji je naslov najbolji uzimajući u obzir te kriterije direktno.

Urednici bi trebali uzeti u obzir svih pet gore navedenih kriterija za naslove članaka. Dvosmisleni[f] ili netačni nazivi za temu članka, kako je utvrđeno u pouzdanim izvorima, često se izbjegavaju iako ih pouzdani izvori mogu češće koristiti. Neutralnost se također razmatra; vidi § neutralnost u naslovima članaka, ispod. Naslovi članaka ne bi trebali biti ni vulgarni (osim ako su neizbježni) ni pedantni. Kada postoji više naziva za predmet, od kojih su svi prilično uobičajeni, a najčešći ima problema, sasvim je razumno odabrati jedan od drugih.

Iako se za naslove članaka često koriste službena, naučna, rođena, originalna ili zaštićena imena, općenito se preferira termin ili naziv koji se najčešće koristi u pouzdanim izvorima. Druge enciklopedije su među izvorima koji mogu biti od pomoći pri odlučivanju o tome koji su naslovi u enciklopedijskom registru, kao i koja se imena najčešće koriste.

Slijede primjeri primjene koncepta najčešće korištenih imena kao podrška prepoznatljivosti:

Ljudi

• Mahatma Gandhi (ne: Mohandas Karamchand Gandhi)
• Mansa Musa (ne: Musa I)
• Bill Clinton (ne: William Jefferson Clinton)
• Bono (ne: Paul Hewson)
• Marko Antonije (ne: Marcus Antonius)
• Shirley Temple (ne: Shirley Temple Black)

Mjesta

• Velika piramida u Gizi (ne: Piramida u Kufu)
• Sjeverna Koreja (ne: Demokratska Narodna Republika Koreja)
• Vestminsterska opatija (ne: Univerzitetska crkva Saint-Peter u Westminsteru)

Naučne i tehničke teme

• Aspirin (ne: acetilsalicilna kiselina)
• Dizelski motor (ne: motor sa kompresijskim paljenjem)
• Zamorac (ne: Cavia porcellus)
• Španska groznica (ne: Pandemija gripe iz 1918)

Nazivi proizvoda i izmisljenih likova

• Windows XP (ne: Windows NT 5.1)
• Darth Vader (ne: Anakin Skywalker)

U određivanju koje se od nekoliko alternativnih naziva najčešće koristi, korisno je posmatrati upotrebu velikih međunarodnih organizacija, velikih medija na bosanskom jeziku, kvalitetnih enciklopedija, servera geografskih imena, glavnih naučnih tijela i značajnih naučnih časopisa. Internetski pretraživač može pomoći u prikupljanju ovih podataka; kada koristite pretraživač, ograničite rezultate na stranice napisane na bosanskom jeziku i isključite riječ "Wikipedia". Kada koristite Google, općenito pretraživanje Google Books i News Archive treba biti zadano prije pretraživanja weba, jer oni koncentrišu pouzdane izvore kada pretražujete Google Books). Rezultati pretraživača podliježu određenim pristrasnostima i tehničkim ograničenjima; o čemu treba povesti računa.

Neutralnost u naslovima članaka

Ponekad dolazi do neslaganja oko toga da li je naslov članka u skladu sa Wikipedijinom politikom neutralnog gledišta. Rješavanje ovakvih rasprava ovisi o tome da li je naslov članka naziv izveden iz pouzdanih izvora ili opisni naslov koji su kreirali urednici Wikipedije.

Neneutralna, ali uobičajena imena

Kada se predmet članka uglavnom pominje jednim zajedničkim imenom, Wikipedija općenito prati izvore i koristi to ime kao naslov članka (podložno drugim kriterijima imenovanja ). Ponekad to uobičajeno ime uključuje neneutralne riječi koje Wikipedija obično izbjegava (npr. Aleksandar Veliki). U takvim slučajevima, rasprostranjenost imena ili činjenica da je dati opis zapravo postao vlastito ime (i da je to vlastito ime postalo uobičajeno ime), općenito nadjačavaju zabrinutost da bi Wikipedija mogla izgledati kao da podržava jednu stranu. Naslov članka s neneutralnim terminima ne može jednostavno biti naziv koji se obično koristio u prošlosti; to mora biti uobičajeno ime u trenutnoj upotrebi.

Značajne okolnosti pod kojima Wikipedija često izbjegava uobičajeno ime zbog nedostatka neutralnosti uključuju sljedeće:

• trendovski slogani i nadimci za koje je malo vjerovatno da će biti zapamćeni ili povezani s određenim problemom godinama kasnije
• kolokvijalizmi gdje su očigledne daleko više enciklopedijske alternative

Opisni naslovi bez osude

U nekim slučajevima opisna fraza (kao što je Restauracija Evergladesa) je najbolja kao naslov. Oni su često izmišljeni posebno za članke i trebali bi odražavati neutralnu tačku gledišta, a ne sugerisati mišljenje bilo kojeg urednika. Izbjegavajte osuđujuće i neneutralne riječi; na primjer, navod ili navodni mogu ili implicirati nepravdu, ili u nekrivičnom kontekstu mogu implicirati tvrdnju "iznesenu sa malo ili bez dokaza" i stoga ih treba izbjegavati u opisnom naslovu. (Izuzetak: članci u kojima je tema stvarna optužba za nezakonitost, o kojima se kao takvom raspravlja u pouzdanim izvorima čak i ako još nije dokazano na sudu. Oni su prikladno opisani kao "navodi".)

Međutim, ne-neutralna, ali uobičajena imena mogu se koristiti u opisnom naslovu. Čak bi i opisni naslovi trebali biti zasnovani na izvorima i stoga mogu uključivati ​​imena i termine koji se obično koriste u izvorima. (Primjer: Budući da je "Bostonski masakr" prihvatljiv naslov sam po sebi, opisni naslov "Politički utjecaj Bostonskog masakra" također bi bio prihvatljiv.)

Eksplicitne konvencije

Wikipedija ima mnogo konvencija o imenovanju koje se odnose na specifične domene. U rijetkim slučajevima, one preporučuju korištenje naslova koji nisu striktno uobičajeni nazivi (kao u slučaju konvencija za medicinu). Ova praksa upotrebe specijalizovanih imena je često kontroverzna i ne bi je trebalo usvojiti osim ako ne proizvodi jasne prednosti koje su veće od upotrebe uobičajenih imena. Kada jeste, usvojeni naslovi članaka trebaju slijediti neutralnu i zajedničku konvenciju specifičnu za tu predmetnu domenu, i na drugi način se pridržavati općih principa za imenovanje naslova članaka na Wikipediji.

Preciznost

Obično bi naslovi trebali nedvosmisleno definisati temu članka, ali ne bi trebali biti precizniji od toga. Na primjer, Sveta Tereza od Kalkute je previše precizna, kao što je Majka Tereza dovoljno precizna da naznači potpuno istu temu. S druge strane, Kolumbija ne bi bila dovoljno precizna da nedvosmisleno identificira rijeku Kolumbiju.

Izuzeci od kriterija preciznosti ponekad mogu biti rezultat primjene nekih drugih kriterija imenovanja. Većina ovih izuzetaka opisana je u određenim smjernicama Wikipedije ili u projektima Wikipedije, kao što su Primarna tema, Geografska imena ili Imena kraljevske porodice i plemića. na primjer:

Bothell je već dovoljno precizan da bude nedvosmislen, ali umjesto toga koristimo * Bothell, Washington (vidi Geografska imena), tražeći prirodniji i prepoznatljiviji naslov koji je također u skladu s većinom drugih članaka o američkim gradovima.

• Energija nije dovoljno precizna da nedvosmisleno ukaže na fizičku osobinu (vidi Energija (višeznačna odrednica)). Međutim, preferira se u odnosu na "Energija (fizika)", jer je sažetiji i dovoljno precizni da ga većina ljudi razumije (pogledajte Primarnu temu i kriterije konciznosti i prepoznatljivosti).

Višeznačne odrednice

Nije uvijek moguće koristiti tačan naslov koji bi mogao biti poželjan za članak, jer taj naslov može imati druga značenja, pa je stoga možda već korišten za druge članke. Prema kriteriju preciznosti, treba koristiti samo onoliko detalja koliko je potrebno da se jedna tema razlikuje od druge. Na primjer, bilo bi suvišno nasloviti članak "Queen (rok bend)", jer je Queen (bend) dovoljno precizan da razlikuje rok bend od drugih upotreba termina "Queen".

Kao opšte pravilo, kada se preferirani naslov teme može odnositi i na druge teme obuhvaćene Wikipedijom:

Ako je članak o primarnoj temi na koju se dvosmisleno ime odnosi, onda to ime može biti njegov naslov bez izmjena, pod uvjetom da slijedi sve druge primjenjive politike. Ako članak nije o primarnoj temi za dvosmislen naziv, naslov mora biti razdvojen. Prilikom odlučivanja o tome koje metode razjašnjavanja koristiti, svi kriteriji naslova članka se vagaju u:

Prirodna višeznačnost

Ponekad se preferira korištenje alternativnog naziva kojim se tema također obično naziva u pouzdanim izvorima, iako ne tako često kao preferirani, ali dvosmislen naslov. Međutim, nemojte koristiti nejasna ili izmišljena imena.

Primjer: riječ "francuski" obično se odnosi ili na narod ili na jezik. Zbog dvosmislenosti, koristimo alternativne, ali i dalje uobičajene naslove, francuski jezik i francuski narod, što omogućava prirodnu višeznačnost.

Višeznačnost odvojena zarezima

Kod naziva mjesta, ako je višeznačni pojam administrativna podjela višeg nivoa, često se zagradom. Naslovi razdvojeni zarezima se također koriste u drugim kontekstima (npr. Diana, princeza od Walesa koristi supstancijalni naslov kao dio uobičajenih konvencija o imenima kraljevske porodice i plemića, a ne kao višeznačni termin). Međutim, naslovi kao što su Tony Blair i Bitka kod Waterlooa imaju prednost u odnosu na alternative kao što su "Anthony Charles Lynton Blair" i "Waterloo (bitka)".

U zagradama višeznačna odrednica Dodavanje višeznačnog pojma u zagradama iza dvosmislenog imena je standardna Wikipedijska tehnika razjašnjavanja kada nijedno od drugih rješenja ne vodi do optimalnog naslova članka.

Opisni naslov

Tamo gdje nema prihvatljivog skupnog naziva za temu, tako da je neophodan naslov po našoj vlastitoj koncepciji, dozvoljeno je više slobode za formiranje opisnih i jedinstvenih naslova.