Bostonski masakr
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Bostonski pokolj, čuveni sukob Engleskih vojnika i Američkih patriota u ponedjeljak, 5. marta, 1770. godine, vodi do američke revolucije. Napetosti među građana i vojnika zbog vojne okupacije Bostona su bile pojačane kad su vojnici počeli pucati na grupu civila. John Adams je kasnije rekao da je Amerika bila utemeljena na noć Bostonskog pokolja.
Mladi učenik Edward Gerrish se je obratio činovniku na King ulici da isplati dug njegovom šefu. Kad se počeo derati, Engleski stražar White je napustio svoju stražu ispred carinarnice da bi prebio dječaka. Gerrish je pobjegao, ali uskoro se vratio sa nekoliko prijatelja. Zajedno su počeli bacati na vojnike grudve snijega, led, i smeće.
Zbog sukoba, tadašnji oficir, kapetan Thomas Preston, doveo je pojačanje od osam vojnika. Rulja građana je postala veća i nastavila je bacati stvari na Britanske vojnike. Kapetan Thomas Preston je naredio vojnicima de ne pucaju, ali vojnici vjerovatno nisu ga dobro čuli i počeli su pucati na građane. Ukupno je ubijeno pet Amerikanaca, a šest su bili ranjeni.
Sudski proces nakon pokolja je bio održan u građanskom sudu sa porotom lokalnih građana. John Adams je bio advokat za vojnike. Sud je odlučio da su šestero vojnika nevini, a dvoje krivi za ubistvo. Kasnije se odlučilo da je i Oficir Thomas Preston nevin nakon što porota nije mogla utvrditi da je naredio vojnicima da pucaju na građane. Osude porote sugeriraju da su vojnici bili izazvani i da njihova upotreba sile nije bila sasvim nerazumna.
Samuel Adams je nazvao ovaj događaj "Bostonski pokolj" (the Boston Massacre) i upotrijebio je taj izraz u svrhe propagande. Tvrdio je da značaj događaja nije bio broj poginulih, nego učestvovanje običnih Amerikanaca u važnom revolucijskom događaju. Nakon sahrane pet ubijenih, na kojoj je bila prisutna najveća grupa ljudi u historiji sjeverno američkog kontinenta, Bostonci su se skupili kod Stare Južne Crkve i zahtjevali da Engleski vojnici napuste grad.
Događaj je bio slavljen kao "dan pokolja" sve do 1783. godine.
