Kompleks vila iz austrougarskog perioda u Petrakijinoj ulici

Vile u Petrakijinoj ulici u Sarajevu nalaze se u općini Stari Grad, u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.^[1] Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 10. do 16. marta 2009. godine, donijela je odluku da se vile proglase za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.^[2] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući) i Ljiljana Ševo.

Nacionalni spomenik čini kompleks od 4 vile i predstavlja najočuvaniju cjelinu vila iz austrougarskog perioda u Sarajevu, neprocjenjive historijske i dokumentarne vrijednosti, koje predstavljaju izvor saznanja o načinu gradnje i života u centralnom dijelu grada Sarajeva, s početka XX vijeka.^[3] Pored historijske i dokumentarne vrijednosti, ova graditeljska cjelina ima veliku ambijentalnu, ali i umjetničko-estetsku vrijednost, s obzirom na to da su, tada najveći projektantski autoriteti u Bosni i Hercegovini, gradili jedinstvene objekte, u stilskom i oblikovnom smislu.^[4]

Vila Mandić, izgrađena je po projektu arhitekte Karla Paržika, koji je u duhu historicizma projektovao stambeni objekat po uzoru na luksuzne evropske vile iz istog perioda. Vila je u dobrom konstruktivnom stanju. Tokom 2018 izvršena je rekonstrukcija i vila će ponovo postati Muzej XIV zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.

Vila Heinricha Reitera, izgrađena je po projektu koji je potpisan od strane Karla Paržika. Ipak, najvjerovatnije se radi o projektu tada mladog Rudolfa Teniesa. Danas se vila Heinricha Reitera nalazi u dobrom konstruktivnom stanju. Na gornjim etažama je poslovni prostor, a u objektu nalazi se diplomatsko predstavništvo Velike Britanije.

Vila Hermine Radisch, izgrađena je po projektu koji nije u cjelini sačuvan, a sačuvani dio nije potpisan. Središnji dio objekta – loža, balkon, tročlani zaglavni kamen na lukovima prozora, zatim željezna vrata i ograda, vrlo su bliski Vancaševom izrazu. Floralna polja od keramike mogla bi biti plod saradnje sa, tada mladim, Rudolfom Teniesom.

Vila Forstratha Miklaua projektovana je od strane Rudolfa Teniesa.

Izgrađene su u periodu 1903. i 1904. godine. Kvalitetom izrade, veličinom i brižljivo projektovanim arhitektonskim detaljima izdvajale su se od sličnih ostvarenja iz austrougarskog perioda nastalih u Sarajevu.^[5].

Literatura uredi

Alija Bejtić -Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. Godine

Reference uredi

^ "Alija Bejtić: Ulice i trgovi Sarajeva – Topografija, geneza, topinimi". Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973. Arhivirano s originala, 2. 5. 2019. Pristupljeno 13. 9. 2016.
^ "Vile u Petrakijinoj ulici u Sarajevu" (PDF). kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.^{[mrtav link]}
^ "Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918)" (PDF). Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014. Pristupljeno 10. 9. 2017.
^ "Spasojević Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu-". RABIC Sarajevo, 1999. Pristupljeno 9. 2. 2017.
^ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.

Vanjski linkovi uredi

Portal Bosna i Hercegovina

[Bejtić-1] "Alija Bejtić: Ulice i trgovi Sarajeva – Topografija, geneza, topinimi". Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973. Arhivirano s originala, 2. 5. 2019. Pristupljeno 13. 9. 2016.

[2] "Vile u Petrakijinoj ulici u Sarajevu" (PDF). kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.^{[mrtav link]}

[Pašić-3] "Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918)" (PDF). Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014. Pristupljeno 10. 9. 2017.

[Spasojević-4] "Spasojević Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu-". RABIC Sarajevo, 1999. Pristupljeno 9. 2. 2017.

[Kurto-5] "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]