Joga
Joga (Sanskrit, Pāli: योग yóga) se odnosi na grupe međupovezanih antičkih hinduističkih fizičkih i mentalnih vježbi porijeklom iz Indije. Riječ se odnosi i na meditaciju u okviru hinduizma i budizma. Joga je jedna od 6 tradicionalnih pravaca (daršana) u indijskoj filozofiji. Grane joge su: Rāja Joga, Karma Joga, Jnana Joga, Bhakti Joga, i Hatha Joga. U Hinduizmu joga se smatra vidom dolaska do samospoznaje i kao način dolaska do duhovnog prosvijetljenja. Ona predstavlja središnji koncept u Sikizmu, džainizmu i Budizmu, a utjecala je na ostale vjerske i duhovne prakse širom svijeta. Glavni tekst joge Jogasutre od Patanđalija je napisao Patanjali koji je živio u Indiji oko 150. p. n. e.. Glavni cilj joge je "ujedinjenje" ljudskog duha sa Božanskim, a poznat je pod imenom Išvara.[1] dostizanje Na ovaj način se dostiže oslobođenje (sanskrit मोक्ष mokṣa, bos. mokša) od ovozemaljskih patnji i oslobađanje od ciklusa ponovnog rađanja i umiranja (sanskrit, samsara). Joga podrazumijeva kontrolu čovjeka nad vlastitim tijelom, umom i emocijama te savlađivanje žudnje. U indijskim spisima se smatra da joga postepeno vodi do znanja o istinskoj prirodi stvarnosti, a savršeni jogi dostiže prosvijetljeno stanje u kojem dolazi do prestanka razmišljanja i stanja blaženog jedinstva. Ono može predstavljati jedinstvo pojedinačne duše (Atman) sa vrhovnom Stvarnošću (Brahman) opisanom u Vedanta filozofiji, ili jedinstvo sa bogom ili boginjom opisanom u teističkim oblicima Hinduizma i nekim oblicima Budizma. Prosvijetljenje se također može opisati kao izumiranje ograničenog ega, kao i direktno i trajno shvatanje jedinstvene prirode svemira. [2]
Riječ joga ima mnogo značenja, te vuče porijeklo iz sanskritske riječi "yuj" (kontrolirati) ili iz "yujir samadhau" (kontemplacija/apsorpcija). Izvan Indije, joga obično asocira na Hatha Jogu i njene asane kao vrstu vježbe.
Joga osnove
urediVajrasana ili položaj dijamanta je vrlo jednostavna sjedeća poza. Kleknete na koljena, skupite stopala jedno uz drugo, tako da se nožni palčevi dotiču. Sjednite na pete i ostanite skupljenih nogu. Aktivirajte mišiće abdomena. Leđa su ravna, prsa su podignuta i otvorena. Ruke spuštene na koljena. Brada je paralelna s podom.[3]
Vrksasana je cjelovita vježba za tijelo. Redovnom praksom, joga poza drveta će poboljšati ravnotežu, ojačati bedra, listove i gležnjeve, kao i mišiće koji podupiru kičmu. Osim toga, odlična je i za istezanje bedara, grudi i ramena. Ovaj fokus na jedan položaj i jednu tačku jogiji zovu Drishti.[4]
Chaturanga Dandasana predstavlja snažan temelj za svaku vrstu joge, od Vinyasa joge, Hatha joge, Ashtanga joge pa nadalje.[5]
Vanjski linkovi
urediReference
uredi- ^ "application or concentration of the thoughts, abstract contemplation, meditation , (esp.) self-concentration, abstract meditation and mental abstraction practised as a system (as taught by Patañjali and called the yoga philosophy; it is the second of the two sāṃkhya systems, its chief aim being to teach the means by which the human spirit may attain complete union with īśvara or the Supreme Spirit; in the practice of self-concentration it is closely connected with Buddhism". Monier-Williams, A Sanskrit Dictionary (1899)
- ^ "Yoga". newworldencyclopedia.org. Pristupljeno 21. 12. 2015.
- ^ Fitplosion (13. 12. 2017). "Joga vježbe protiv glavobolje i migrena - relaksirajući joga flow i pranajama". Fitplosion. Arhivirano s originala, 1. 6. 2019. Pristupljeno 1. 6. 2019.
- ^ Fitplosion (18. 11. 2018). "Joga poza drveta ili Vrksasana je put ka balansu". Fitplosion. Arhivirano s originala, 1. 6. 2019. Pristupljeno 1. 6. 2019.
- ^ Fitplosion (10. 11. 2019). "Chaturanga poza je osnov za snažnu joga praksu". Fitplosion. Arhivirano s originala, 11. 11. 2019. Pristupljeno 11. 11. 2019.
