Janez Vajkard Valvasor
Janez Vajkard Valvasor (njemački: Johann Weichard Valvasor, Freiherr zu Galleneck und Neudorff, Herr zu Wagensperg und Lichtenberg) bio je kranjski plemić, geograf, polihistor, historičar, topograf, etnograf, crtač i član Londonskog kraljevskog društva za unaprjeđenje prirodnih znanosti.
Život
uredi
Janez Vajkard Valvasor se rodio 28. maja 1641. godine na Starom trgu u Ljubljani. Njegovi roditelji su bili Ana Marija Ravbar i pokrajinski odbornik Jernej Valvasor, potomak stare plemićke porodice iz Bergama. Valvasorov otac je bio vlasnik zemljišta Gamberk i Medija u Izlakama, gdje je mladi Valvasor proveo svoje djetinjstvo zajedno sa 16 braće i sestara. Naslov barona je prema mišljenju historičara Borisa Goleca pripisao sam sebi.
Gimnaziju je završio kod Isusovaca u Ljubljani. O njegovom školovanju i bogatstvu govori i ogromna biblioteka u kojoj je imao sva tada značajna djela. Skupljao je instrumente, stari novac i razne zanimljivosti. U svojim radovima se trudio pisati objektivno, ali ga je snažno obilježila vjera u vraga i vještice. Svoje znanje je popunjavao putujući po inostranstvu (Njemačka, Sjeverna Afrika, Francuska, Švicarska) i u vojnim službama pa je 1663. i 1664. godine sudjelovao u ratovima protiv Osmanlija. Kad se 1672. godine vratio, kupio je tvrđave Bogenšperk, Črni potok i porušenu tvrđavu Lichtenberg te kuću u Ljubljani. Sve to bogatstvo je kasnije morao prodati zbog troškova. Godine 1692. je ostao bez većine svoje imovine koju je uložio u putovanja i u knjige. Iste godine kad je kupio sve svoje bogatstvo, oženio se s trinaestogodišnjom Anom Rozino Graffenweger s kojom je imao devet djece. Petero je umrlo vrlo rano, a Rozina je umrla pri porodu zadnjeg djeteta. Tri mjeseca nakon njene smrti oženio se sa Anom Maksimilo Zetschker. S njom je imao još četvero djece. Iste godine kad je bilo kršteno njegovo zadnje dijete je Valvasor umro, i to godine 1693. u 52. godini u Krškom.
Polihistor
urediValvasor je bio stručnjak u više područja znanosti (polihistor). Njegovi radovi nisu bili ograničeni na jedno područje ili nauku, već su obuhvatali nekoliko različitih područja. Iako je po zanimanju bio vojnik, veći je dio života proveo u znanosti, sakupljajući i proučavajući Kranjsku, središnji dio današnje Slovenije te je tako zapustio opsežni naučni rad. Valvasor je bio jedan od prvih sistematičnih kartografa u Sloveniji. Prvi se bavio bakropisom i osnovao svoju grafičku kompaniju. O njegovom obrazovanju i bogatstvu svjedoči i moćna biblioteka u kojoj je u to vrijeme imao sva važnija naučna djela. Skupljao je instrumente, stari novac i razne zanimljivosti. U svojim djelima nastojao je pisati objektivno, ali su ga vjera u vraga, vještice itd. snažno obilježili. Trošak aktivnosti premašio je njegove financijske mogućnosti, pa je 1692. godine rasprodao većinu svoje imovine.
Zahvaljujući svom doprinosu slovenskoj znanosti i kulturi, Valvasor je jedna od ključnih ličnosti slovenske historije. Bio je prikazan na novčanici od 20 SIT.