Izbori su postupak kojim narod (odnosno birači) povjerava obavljanje političke vlasti predstavničkom tijelu, a u mnogim savremenim demokratskim državama i predsjednika države (odnosno državnog poglavara), a koji onda predstavljaju njegovu (dakle narodnu) suverenu volju. Izbori su zbog toga izvor i temelj legitimiteta cjelovitog sistema državne vlasti.

Glasačka kutija

Izbori su shodno tome, uobičajni mehanizam putem kojeg moderne demokratije biraju članove svog parlamenta, negdje i izvršnu vlast (vrlo često predsjednika države), a ponegdje i članove sudske vlasti (suce, ali vrlo rijetko).

Izbori se odvijaju na nacionalnoj (državnoj) razini i na lokalnoj razini. Na nacionalnoj razini biraju se članovi nacionalnog, državnog parlamenta - vrhovnog predstavničkog tijela građana te državnog poglavara, ukoliko se on ne bira na neki drugi način (u parlamentu, imeovanjem od strane nekog tijela, rođenjem - u monarhiji) . Na regionalnoj razini biraju se članovi lokalnog predstavničkog tijela (npr. općinske, pokrajinske, regionalne skupštine) te eventualno drugi predstavci (gradonačelnici, načelnici i slično).

Osim državnih, izbor se provode i u različitim organizacijama i udrugama, političkim stankama, kompanijama, itd.

Ideja o izborima onih koji su na vlasti sazrijevala je usporedno s razvojem teorije o narodnom suverenitetu kao temeljnom elementu institucionalnom izvoru posredne demokratije odosno predstavičke vladavine.

Također pogledajteUredi

Vanjski linkoviUredi