István Tisza
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Grof István Tisza de Borosjenő et Szeged (22. april 1861. - 31. oktobar 1918. godine) je bio mađarski političar.
Tisza se rodio u Budimpešti. Premijer Mađarske je bio od 1903. do 1905. godine, te od 1913. do 1917. godine. Imao je uticaja u svim važnijim događajima u tim periodima. Radio se kao si Kálmána Tisza, premijera mađarske od [1875. do 1890. godine, čiju je Liberalnu stranku i naslijedio. Tiszasovi su porijeklom kalvinistička plemićka porodica iz Transilvanije.
Posdiplomski je završio na Oxfordu u 1880-im godinama 19. vijeka, kada je postao jako uticajan u Engleskoj. Liberalna stranka je preimenovana u Nacionalna stranka rada 1905. godine. U svojim mandatima, Tisza je dominirao mađarskom političkom scenom.
Tiszaov hemoj i uzor bio je Otto von Bismarck. Tisza je sebe vidio kao otjelovljenje svga najboljeg u mađarskom život, te je zbog toga bio protiv svake reforme i promjene. U ekonomskim odnosima, Tisza je bio modernizator, te je podrćao proces industralizacije. Tisza je bio protivnik antisemitizma.
U julu 1914. godine, protivio se austrougarskom ratu protiv Srbije, na osnovu toga da je Dvojna monarhija već imala i previše Salvena. Tisza je smaknut, kao premijer, od strane reformister [[Karl I|Karla Izbog njegovog protivljenja širenja koncesije. Mađutim, Tisza je nastavio da opstruira reforme sve do kraja rata. Ubijen je u Budimpešti od strane pobunjeničkog vojnika u oktobru 1918. godine. U procesu, koji je sljedio nakon pada komunističkog režima, završen je 6. oktobra 1921. godine, sudija István Gadó proglasio je krivim sljedeće osobe: Pál Kéri (razmijenjen sa Sovjetskim savezom), József Pogány (poznat i kao John Pepper), pobijegao u Beč, pa u Moskvu, pa su SAD); István Dobó; Tivadar Horváth Sanovics (pobijegao); Sándor Hüttner (umro u zatvorskoj bolnici 1923. godine); Tibor Sztanykovszky (jedini koji je odslužio kaznu od 18 godina, a pušten je 1938. godine).
Do današnjeg dana u Mađarskoj, mnogi ljudi vjeruju da je Grof Mihály Károlyi, koji je bio prvi premijer Mađarske sovjetske republike i koji nije učinio mnogo da istraži ubistvo tokom svoje tromjesečne vlasti, bio umiješan u ubistvo Grofa Tisza.
Reference
uredi- Deak, Istvan "The Decline and Fall of Habsburg Hungary, 1914-18" stranice 10-30 iz Hungary in Revolution izdanje odsteane Ivana Volgyesa Lincolna: Univerzitet u Nebraski, 1971.
- Menczer, Bela "Bela Kun and the Hungarian Revolution of 1919" stranice 299-309 iz History Today Svezak XIX, Izdanje #5, Maj 1969, History Today Inc: London.
- Vermes, Gabor "The October Revolution In Hungary" stranice 31-60 iz Hungary in Revolution izdanje od strane Ivan Volgyes Lincoln: Univerzitet u Nebraski, 1971.
