Husein Zukić

šejh

Husein Zukić bio je nakšibendijski šejh i osnivač tekije u Vukeljićima, u džematu Živčići, sjeverno od Fojnice.

Husein Zukić
Rođenje
Smrt1799.
NacionalnostBošnjak
Zanimanjenakšibendijski šejh

Potomak je melamijskog šejha iz Halepa Hasana Danijala, koji je u Bosnu došao sa vojskom Mehmeda II i naselio se u Busovaču. Jusuf, Danijalov sin i Huseinov pradjed, također je bio melamija. Huseinov djed Sinan bio je halvetija, kao i otac Muharem. Huseinova majka bila je iz Živčića.

Mekteb je završio u Živčićima, nižu medresu u Fojnici, a u Sarajevu Gazi Husrev-begovu medresu. Školovanje je nastavio na Sultan Fatihovoj medresi u Istanbulu, a često je posjećivao tekiju Muradiju. Po dozvoli uprave medrese, preselio se u Muradiju gdje je brigu o njemu preuzeo šejh Muhamed Hisarija koji ga je uveo u nakšibendijski tarikat i dao mu nadimak Tavil (visoki). U Muradiji je ostao 12 godina nakon čega ga je šejh Hisarija poslao u tekije u Konyi, Bagdadu, Basri, Samarkandu, Buhari i Kasri Arifanu, gdje je boravio sedam godina. Od Kjazim-babe, šejha Pirove tekije u Kasri Arifanu, dobio je dozvolu za povratak u rodni kraj nakon skoro četiri decenije. Po povratku u Bosnu, najprije je bio muderis medrese, šejh tekije i vaiz Čaršijske džamije u Fojnici, nakon čega se povlači u Vukeljiće gdje 1195. (1780. ili 1781) osniva nakšibendijsku tekiju. Osmanlijske vlasti odobrile su 1785. godišnju dotaciju tekiji u iznosu od 300 groša. Kasnije su po njegovoj uputi sagrađene tekije u Fojnici, Oglavku i Visokom.

Umro je 1799. Turbe mu je podigao njegov najpoznatiji murid, šejh Abdurahman Sirrija. Kronogram o smrti napisao je 1877. Abdušekur Šakir, Sirrijin sin. Kronogram se i danas, uokviren kao levha, nalazi u turbetu. Tekija u Vukeljićima proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Literatura uredi

  • Hadžimejlić, Ćazim (2009). Velikani tarikata – Šejh Husein baba Bosnevi (Kelamu'l Šifa' ). Kaćuni: Udruženje građana Hastahana tekija Mesudija.
  • Trako, Salih (1972). Kronogrami sarajevskog muftije Muhamed Šakir efendije Muidovića (Anali Gazi Husrev-begove biblioteke). Sarajevo: Gazi Husrev-begova biblioteka.