Hristo Markov
Hristo Markov nekadašnji je bugarski atletičar, a kasnije i atletski trener. Glavna disciplina bila mu je troskok, a takmičio se i u skoku u dalj i skoku s motkom (rjeđe). Trener mu je bio Čavdar Čendov.
| Hristo Markov | |
|---|---|
| Lične informacije | |
| Nacionalnost | Bugarin |
| Disciplina | Troskok (glavna) Skok u dalj, skok s motkom (sporedne) |
| Rođenje | 27. januar 1965 Dimitrovgrad |
| Visina | 185 cm |
| Težina | 76 kg |
| Lični rekord(i) | |
| Lični rekord(i) | 17,92 m |
| Skok u dalj | 8,23 m |
| Skok s motkom | 5,40 m |
| Ažurirano: 6. 10. 2019. | |
Karijera
urediTakmičarska
urediU prvo seniorsko finale u karijeri plasirao se na Evropskom dvoranskom prvenstvu 1983, osvojivši sedmo mjesto (16,06 m). Iste godine postao je evropski juniorski prvak, a na sljedećem evropskom dvoranskom prvenstvu bio je peti (16,89 m).
Prvi veći uspjeh u seniorskoj konkurenciji ostvario je na Svjetskim dvoranskim igrama 1985. u Parizu, pobijedivši s daljinom 17,22 m i postavši (tada još nezvanični) svjetski dvoranski prvak. Šest sedmica kasnije pobijedio je i na Evropskom dvoranskom prvenstvu, što mu je bila prva zvanična titula.
Sljedeće godine osvojio je zlatnu medalju i na Evropskom prvenstvu na otvorenom u Stuttgartu (17,66 m), s 33 centimetra prednosti ispred Mārisa Bružiksa.
Sezonu 1987. počeo je osvajanjem srebrne medalje na Evropskom dvoranskom prvenstvu, zaostavši samo 3 cm za Sergeom Hélanom. Pola mjeseca nakon toga ostao je bez medalje na prvom zvaničnom svjetskom dvoranskom prvenstvu u Indianapolisu, zauzevši "najgore", četvrto mjesto (16,96 m), a zlato je osvojio Mike Conley. Nekoliko mjeseci kasnije, na Svjetskom prvenstvu u Rimu Conley je ponovo "bacio rukavicu" protivnicima sa 17,67 m, ali je Markov u petoj seriji skočio 17,92, što će ostati njegov lični rekord, a u tom trenutku bio je i novi evropski.
Olimpijska 1988. za Markova je počela četvrtim mjestom na Evropskom dvoranskom prvenstvu. Na Igrama u Seoulu tri sovjetska troskokaša skočila su dalje od Markova u kvalifikacijama: Aleksandar Kovaljenko, Igor Lapšin i Oleg Procenko, pa se finale očekivalo s velikom napetošću. No, Markov je odmah u prvoj seriji skočio 17,61 m i otklonio napetost iz takmičenja. Tek u posljednjoj seriji Lapšin je doskočio na 17,52 m, osvojivši srebro, ispred Kovaljenka i Procenka.
Markov je tako u dobi 23 godine postao osvajač zlatnih medalja na pet najvećih atletskih takmičenja i proglašen je najuspješnijim bugarskim atletičarom svih vremena.
Nakon toga je još samo na Evropskom prvenstvu 1990. u Splitu bio na postolju, osvojivši srebro (17,43 m), s 31 cm zaostatka iza Leonida Vološina. Na Svjetskom prvenstvu 1991. u Tokiju i Olimpijskim igrama 1992. u Barceloni nije prošao kvalifikacije.
Trenerska
urediPo okončanju takmičarske karijere počeo se baviti trenerskim poslom. Od 1997. do 2008. trenirao je zemljakinju Terezu Marinovu, koja je pod njegovim vodstvom također postala olimpijska pobjednica u troskoku u Sydneyju 2000.
Priznanja
urediZa svoje rezultate od države je dobio priznanje "Zaslužni majstor sporta". Također je počasni građanin Borova, odakle potječe njegova porodica.
Van sporta
urediKratko je bio zastupnik u 39. sazivu Narodne skupštine Bugarske (5. juli 2001 – 17. juni 2005) s liste Saveza demokratskih snaga, zamijenivši Ivu Caneva, koji se povukao iz stranke i odrekao zastupničkog mandata.[1]
Reference
uredi- ^ "Олимпийският шампион Христо Марков положи клетва като депутат". Vesti.bg. 10. 3. 2004. Arhivirano s originala, 6. 10. 2019. Pristupljeno 6. 10. 2019. (bg)