Helenističko-rimsko razdoblje

Osvajanja Aleksandra Velikog dovode do miješanja raznih kultura. Grčka kultura je imala najveći uticaj. Rimsko carstvo je primilo helenski koncept pod svoje okrilje i zaslužno je za širenje helenske kulture.

U to vrijeme snažno se razvijaju sve nauke. U filozofiji se najveći značaj daje etičkim pitanjima. Filozofija dobija praktičan značaj za pojedince: "Kako postići duševni mir?".

U ovom periodu nema novih filozofskih teorija, iako rimljani produbljuju stoičku filozofiju.[1] Pravci ovog razdoblja su:

Predstavnici

uredi
  1. Epikur (341-270. p. n. e.)
  1. Hrizip
  2. Seneka
  3. Epiktet
  4. Marko Aurelije
  1. Piron iz Elide
  2. Sekst Empirik

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ "Ancient Greek Philosophy | Internet Encyclopedia of Philosophy" (jezik: engleski). Pristupljeno 3. 9. 2024.

Vanjski linkovi

uredi