Harriet Martineau
Harriet Martineau ( 1802 in Norwich, Norfolkshire-1876 kod Ambleside, Westmoreland, grofovski posjed Cumbria)je bila britanska književnica i feministkinja koja je pisala o reformama politike i prirodnih nauka jezikom prosječnog čovjeka. Njena djela objavljivana su u novinama i brojnom knjigama.[1]
Harriet Martineau | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | . Nedostaje parametar 1=mjesec! 1802. Norwich, Velika Britanija |
| Smrt | 1876 (73–74 godine) Velika Britanija |
Djetinjstvo i mladost
urediHarriet Martineau ima porijeklo od Hugenota, njen djed Gaston Martineau izbjegao je iz Francuske u Englesku i tu osnovao porodicu. Njeni roditelji Thomas Martineau und Elizabeth (Rankin) Martineau su posjedovali tvornicu šalova. Njen mlađi brat James Martineau je u to vrijeme bio jedan od čuvenih vjerskih filozofa. Djetinjstvo je opisala kao teško jer je bila stalno bolesna. Oslabilo joj je čulo dodira i ukusa a sa 12 godina je ustanovljeno da teško i čuje. Dok su njena braća mogla završiti zanat odnosno ići studirati ona je sa sestrama ostala u kući. Kasnije je išla u djevojačku školu gdje su predavali unitarni sveštenici. Prva svoja djela je objavljivala preko crkvenih oglasa, osvrćući se na teškoće siromašnih.[2]
Životno djelo
urediVeliki uspjeh postiže objavljivanjem devet tomova Illustrations of Political Economy, gdje je obrađivala ekonomska pitanja u smislu Malthusa i Ricarda. Njeno djelovanje u socijalnim reformama je inpirisano kroz ekonome Bentham i Mill, koji su propagirali utilitarizam. [3]. Između 1834 i 1836 putuje kroz Sjevernu Ameriku. Prilikom toga upoznaje u sklapa prijateljstvo sa Margaret Fuller. Po povratku u London pridružuje se intelektualcima tzv. Whigs koji su propagirali slobodu misli. Inspirisana druženjem napadale je robovlasništvo, pohlepu crkve kao i manja prava žena u odnosu na muškarce.
Živjela je pisanjem novinskih članaka. Darwinovi (Darvinovi) biografi Desmond i Moore (Dezmend i Mur) kritikovali su njen prosti stil pisanja nazivajući ga "narodnim". No Darvinove sestre su u svojim pismima, dok je on na brodu HMS Beagle usidren bio u Vatrenoj zemlji, izjavile da s užitkom "gutaju" njene knjige.[4].
1837 susreću se Martineau i Darvin prilikom čega mu ona čita svoj roman Deerbrook. Darvin je bio oduševljen "tečnom prozom". [5]. Martineau je imala vezu s Darvinom starijim bratom Erasmususom. Upoznala je i Maltuza koji ju je pohvalio za širenje njegovih ideja.[6]. Razmjenjivala je pisma s Florence Nightingale i Charlotte Brontë.
Bolest
urediNa putovanju za Italiju 1839 oboljeva. Potražila je pomoć kod svog zeta Thomas Michael Greenhow (Tomas Majkl Grinhau), koji je kao doktor radio u Tynemouth. Otkriven je tumor maternice, Grinhau je dao prognozu da će Martineau još 5 godina živjeti. Uzimala je jaka sredstva protiv bolova a nadala se liječenju uz pomoć Mezmerizam [7] Nakon isteka 5 godina pravi sebi kuću u blizini pisaca William Wordsworth (Vilijama Vordsvors) Matthew Arnold (Metju Arnold). Tu je živjela još 30 godina, smatrano je da je već izliječena. Pisala je članke za londonski Daily News (Dejli Njuz) a prevodila je iste i s franscuskog jezika. Obradila je djelo od Auguste Comte Cours de philosophie positive koje je 1835 objaljeno. Pored pisanja bavila se zemljoradnjom, zimi je davala kurseve za radnike i iznajmljivala svoj posjed. Na svojim putavanjima kroz Englesku i Irsku sastavila je putopis. Boravila je i u zemljama orijenta, gdje je pod tim utiskom smatrala da će se sve vjere reformisati.[8].
Bolovi u prsima 1856 doveki su do dijagnoze da je njen tumor opet počeo da raste. Martineau je ležala u krevetu dok su o njoj brinule njena nećakinja Maria (koja je 1864 umrla od tifusa) i mlađa sestra Jane (Džejn). Zbog bolesti od 1866 više ne piše, ali je prije toga potpisala peticiju za žensku emancipaciju (pravo glasanja) upućenu londonskom parlamentu. Poslije toga živi još 10 godina i umire od bronhitisa.[7]
Djela
uredi- Illustrations of taxation; 5 Bände, Charles Fox, 1834
- Illustrations of Political Economy; 9 Bände, Charles Fox, 1834
- Miscellanies; 2 Bände, Hilliard, Gray and Co., 1836
- Society in America; 3 Bände, Saunders and Otley, 1837, Neuauflage Cambridge University Press, 2009
- Retrospect of Western Travel, Saunders and Otley, 1838
- How to Observe Morals and Manners, Charles Knight and Co, 1838
- Deerbrook; London, 1839
- The Crofton Boys. A Tale, Charles Knight, 1841
- Eastern Life. Present and Past, 3 Bände, Edward Moxon, 1848
- Mit H. G. Atkinson: Letters on the Laws of Man's Nature and Development, Chapman, 1851, Neuauflage Cambridge University Press, 2009
- The Positive Philosophy of Auguste Comte, von M. ausgewählt und übersetzt, 2 Bände, Chapman, 1853, Neuauflage Cambridge University Press, 2009
- Harriet Martineau's Autobiography. With Memorials by Maria Weston Chapman, 2 Bände, Smith, Elder & Co, 1877
Literatura
uredi- Maria Weston Chapman: Autobiography, with Memorials, ursprünglich 1877, Wiederauflage Virago, London 1983
- Florence Fenwick Miller: Harriet Martineau, ursprünglich 1884, Neuauflage Nabu Press, 2010
- R. K. Webb: Harriet Martineau, a radical Victorian, Heinemann, London 1960
- Paul L. Riedesel: "Who Was Harriet Martineau?", in: Journal of the History of Sociology, Nr. 3, 1981, Seite 63–80
- Gaby Weiner: "Harriet Martineau: A reassessment (1802–1876)", in: Dale Spender (Hrsg): Feminist theorists: Three centuries of key women thinkers, Pantheon 1983, Seite 60–74
- Valerie Sanders: Reason Over Passion: Harriet Martineau and the Victorian Novel, New York 1986
- Deirdre David: Intellectual Women and Victorian Patriarchy: Harriet Martineau, Elizabeth Barrett Browning, George Eliot, Cornell University Press, 1989
- Joan Rees: Women on the Nile: Writings of Harriet Martineau, Florence Nightingale, and Amelia Edwards, Rubicon Press 1995 und 2008
- Michael R. Hill: Harriet Martineau: theoretical and methodological perspectives, Routledge, 2002
- Deborah Anna Logan: The Hour and the Woman: Harriet Martineau's "Somewhat Remarkable" Life, Northern Illinois University Press, 2002
- Deborah Anna Logan (Hrsg): The Collected Letters Of Harriet Martineau, Pickering and Chatto, London 2007
- Ella Dzelzainis und Cora Kaplan (Hrsg): Harriet Martineau: Authorship, Society, and Empire (Sammelband mit Aufsätzen), Manchester University Press, 2011
Reference
uredi- ^ Michael R. Hill 2002 (en)
- ^ Meyers Konversations-Lexikon. Bibliographische Anstalt, Leipzig und Wien 1896, Band 11, S. 997 (de)
- ^ Meyers Lexikon. Bibliographisches Institut, Leipzig 1927, Bd. 7, Spalte 1782 (de)
- ^ Adrian Desmond / James Moore: Darwin, London 1991, zitiert nach der Rowohlt-Ausgabe Hamburg 1994, str. 178 (de)
- ^ Desmond/Moore 1994 Seite 285
- ^ Desmond/Moore 1994 str. 231 (de)
- ^ a b Leksikon univerzitet u Grazu Arhivirano 17. 1. 2014. na Wayback Machine, učitano 21.7.2011 (de)
- ^ Eastern Life. Present and Past, 1848 (en)
Vanjski linkovi
uredi