Hafiz (pjesnik)
Ḥāfeẓ[1] ( Šams al-Dīn Ḥāfiẓ Šīrazī, Šamsoddīn Moḥammad Šerazī, Šemsudin Muhamed Širazi perzijski: شمسالدین محمد حافظ شیرازی) oko 1325–1389) perzijski je lirski pjesnik[2][3] čija sabrana djela mnogi Iranci smatraju jednim od najviših vrhunaca perzijske književnosti. Njegova djela se često nalaze u domovima govornika perzijskog, koji njegove pjesme uče napamet i koriste ih kao svakodnevne poslovice i izreke. Njegov život i pjesme postali su predmet mnogih analiza, komentara i tumačenja, utičući na perzijsko pisanje poslije 14. stoljeća više od bilo kojeg drugog perzijskog autora.[4][5]
Šams ad-Din | |
|---|---|
.jpg) Slika Hafeza (Abolhassan Sadighi) | |
| Rođenje | Šams al-Dīn Ḥāfiẓ Šīrazī 1315/1317. Širaz, Mufaridska Perzija |
| Smrt | 1389/1390. Širaz, Timuridsko Carstvo |
| Zanimanje | Pjesnik |
| Poznat(a) po | Divan |
Značajna djela | Divan |
Hafez je najpoznatiji po svom Divanu, zbirci sačuvanih pjesama koja je vjerovatno sastavljena nakon njegove smrti. Njegova djela se mogu opisati kao "antinomska"[6] i sa srednjovjekovnom upotrebom termina "teozofski"; izraz "teozofija" u 13. i 14. vijeku je korišten da označi mistični rad "autora koji su inspirisani samo svetim knjigama" (za razliku od teologije). Hafez je prvenstveno pisao u književnom žanru lirske poezije ili gazela, što je idealan stil za izražavanje zanosa božanskog nadahnuća u mističnom obliku ljubavnih pjesama. Bio je sufija.[1]
Teme njegovih gazela uključuju voljenu osobu, vjeru i razotkrivanje licemjerja. U svojim gazelama on se bavi ljubavlju, vinom i kafanama, a sve to predstavlja ekstazu i slobodu od ograničenja, bilo u stvarnom svjetskom oslobađanju ili glasom ljubavnika[7] koji govori o božanskoj ljubavi.[8] Njegov uticaj na govornike perzijskog javlja se u proricanju kroz njegove pjesme (perzijski: فال حافظ, fāl-e hāfez, donekle slično rimskoj tradiciji sortes vergilianae) i u čestoj upotrebi njegovih pjesama u perzijskoj tradicionalnoj muzici, vizualnoj umjetnosti i perzijskoj kaligrafiji. Njegova grobnica se nalazi u njegovom rodnom mjestu Širazu. Adaptacije, imitacije i prijevodi njegovih pjesama postoje na svim glavnim jezicima.
Biografija uredi
Dok je još bio dječak umro mu je otac, pa su se njegova braća raštrkala po svijetu, a Hafiz je ostao s majkom u Širazu. Teško su živjeli, zato se on, čim je malo stasao, zaposlio u pekari kao pekarski pomoćnik, ali ga je ljubav prema stjecanju znanja odvela u jedan književni kružok. Mladost je proveo radeći i obrazujući se. Naučio je Kur'an napamet i ovladao sa četrnaest melodika učenja - mekama Kur'ana. Njegov nadimak i dolazi otuda što je bio hafiz Kur'ana.[9] Iznimnim pjesničkim darom stekao je naklonost mjesnih prinčeva te je neko vrijeme radio i kao dvorski pjesnik i učitelj, da bi, usljed spletki, pao u nemilost vladara i bio udaljen s dvora. Pisao je većinom gazele, koji se, zbog njegovog profinjenog stila, bujnog imaginiranja i majstorskog poigravanja riječima, svrstavaju među najljepše primjere ljubavne lirike u orijentalnim književnostima. Posebnu odliku njegove poezije čini njena višeznačnost, koja se mogla različito interpretirati: od mističko-metaforičkih do doslovno-realističkih. Njegova se sufijska razmišljanja isprepliću sa stihovima punim skepse, pesimizma i kritike licemjerja. Čini se da Hafizov pjesnički genij počiva u neraskidivoj povezanosti duhovnog i tjelesnog, svetog i profanog, u promišljanju svijeta i čovjekove egzistencije izvan strogo zacrtanih kategorija. Mauzolej mu je podignut u rodnom Širazu i mjesto je hodočašća brojnih poklonika njegove poezije.[10]
Smrt uredi
Hafez je umro 791. po hidžri (1389. n. e.), sahranjen je u molitvenoj sali u Širazu zvanoj hafezieh. 855. po Hidžri (1451.), nakon osvajanja Širaza od strane Abolghasema Babara Teymourija, izgrađena je grobnica pod komandom njegovog ministra, Maulane Mohammada Mamaeija.[8]
Također pogledajte uredi
Reference uredi
- ^ a b "Ḥāfeẓ | Persian author", Encyclopedia Britannica, pristupljeno 6. 8. 2018
- ^ Encyclopaedia Iranica. "HAFEZ". www.iranicaonline.org (jezik: engleski). Pristupljeno 6. 8. 2018.
- ^ de Fouchécour, Charles-Henri (1. 7. 2018). "Ḥāfiẓ". Encyclopaedia of Islam, THREE.
Shams al-Dīn Muḥammad Ḥāfiẓ was a Persian lyric poet who lived in Shiraz from about 715/1315 to 792/1390.
- ^ Yarshater. Accessed 25 July 2010.
- ^ Aga Khan III, "Hafiz and the Place of Iranian Culture in the World", 9. 11. 1936 London.
- ^ "Hafez's Poetic Art". Encyclopaedia Iranica. http://www.iranicaonline.org/articles/hafez-iii Pristupljeno 23. 8. 2016.
- ^ "Hafez's Poetic Art" Thematics and Imagery". Encyclopaedia Iranica. http://www.iranicaonline.org/articles/hafez-iii Accessed 2016-08-23. Also Shaida, Khalid Hameed (2014). Hafiz, Drunk with God: Selected Odes. Xlibris Corporation. p. 5. ISBN 978-1-4653-7091-4. Pristupljeno 23. 8. 2016.
- ^ a b Shaida, Khalid Hameed (2014). Hafiz, Drunk with God: Selected Odes. Xlibris Corporation. str. 5. ISBN 978-1-4653-7091-4. Retrieved 2016-08-23.Šablon:Self-published source
- ^ Hafez (2009). Divan. Prevod: Džaka, Bećir. Sarajevo: Naučnoistraživački institut "Ibn Sina". ISBN 978-9958-9572-4-6.
- ^ Budi biser, biser budi!. Priredio i preveo Ebtehaj Navaey. Zagreb: V.B.Z. 2009. str. 91. ISBN 978-953-304-168-1.CS1 održavanje: others (link)
Dodatna literatura uredi
- Bashiri, Iraj (1979). ""Hafiz' Shirazi Turk": A Structuralist's Point of View". Bashiri's Working Papers: Central Asia and Iran. Arhivirano s originala, 1. 3. 2014. Pristupljeno 19. 8. 2013.
- Peter Avery, The Collected Lyrics of Hafiz of Shiraz, 603 p. (Cambridge: Archetype, 2007). ISBN 1-901383-09-1
Translated from Divān-e Hāfez, Vol. 1, The Lyrics (Ghazals), edited by Parviz Natel-Khanlari (Tehran, Iran, 1362 AH/1983-4). - Loloi, Parvin, Hafiz, Master of Persian Poetry: A Critical Bibliography - English Translations Since the Eighteenth Century (2004. I.B. Tauris)
- Browne, E. G., Literary History of Persia. (Four volumes, 2,256 pages, and twenty-five years in the writing with a new introduction by J.T.P De Bruijn). 1997. ISBN 978-0-936347-66-0
- Will Durant, The Reformation. New York: Simon & Schuster, 1957
- Erkinov, A., “Manuscripts of the works by classical Persian authors (Hāfiz, Jāmī, Bīdil): Quantitative Analysis of 17th-19th c. Central Asian Copies”. Iran: Questions et connaissances. Actes du IVe Congrès Européen des études iraniennes organisé par la Societas Iranologica Europaea, Paris, 6-10 Septembre 1999. vol. II: Périodes médiévale et moderne. [Cahiers de Studia Iranica. 26], M.Szuppe (ed.). Association pour l`avancement des études iraniennes-Peeters Press. Paris-Leiden, 2002, pp. 213–228.
- Hafez, The Poems of Hafez. Trans. Reza Ordoubadian. Ibex Publishers, 2006 ISBN 978-1-58814-019-7
- Hafez, The Green Sea of Heaven: Fifty ghazals from the Diwan of Hafiz. Trans. Elizabeth T. Gray, Jr. White Cloud Press, 1995 ISBN 1-883991-06-4
- Hafez, The Angels Knocking on the Tavern Door: Thirty Poems of Hafez. Trans. Robert Bly and Leonard Lewisohn. HarperCollins, 2008, p. 69. ISBN 978-0-06-113883-6
- Hafez, Divan-i-Hafiz, translated by Henry Wilberforce-Clarke, Ibex Publishers, Inc., 2007. ISBN 0-936347-80-5
- Khorramshahi, Bahaʾ-al-Din (2002). "Hafez II: Life and Times". Encyclopædia Iranica. Pristupljeno 25. 7. 2010.
- Yarshater, Ehsan (2002). "Hafez I: An Overview". Encyclopædia Iranica. Arhivirano s originala, 17. 5. 2012. Pristupljeno 25. 7. 2010.
- Jan Rypka, History of Iranian Literature. Reidel Publishing Company. 1968 OCLC 460598. ISBN 90-277-0143-1
- Chopra, R. M., "Great Poets of Classical Persian", June 2014, Sparrow Publication, Kolkata, ISBN 978-81-89140-99-1.
- Khorramshahi, Bahaʾ-al-Din (2012). "HAFEZ ii. HAFEZ'S LIFE AND TIMES". Encyclopaedia Iranica, Vol. XI, Fasc. 5. str. 465–469.
- Perry, John R. (2011). "Karim Khan Zand". Encyclopaedia Iranica, Vol. XV, Fasc. 6. str. 561–564.
- Limbert, John W. (2011). Shiraz in the Age of Hafez: The Glory of a Medieval Persian City. University of Washington Press. str. 1–192. ISBN 9780295802886.
- Loloi, Parvin (2004). Hafiz, Master of Persian Poetry: A Critical Bibliography. I.B.Tauris. str. 1–392. ISBN 9781860649233.
Vanjski izvori uredi
| Commons ima datoteke na temu: Hafiz (pjesnik) |