Gradsko kupatilo u Mostaru

Gradsko kupatilo u Mostaru (Gradska banja u Mostaru) izgrađeno je 1914. godine. Na većini izvedbene dokumentacije je potpis Rudolfa Teniesa i pečat njegovog preduzeća. Na pojedinim izvedbenim nacrtima potpisan je Miroslav Loose, u to vrijeme zaposlen na funkciji upravitelja mostarskoga Vodovoda, i aktivan na polju projektovanja različitih novogradnji i prepravki ranije sagrađenih objekata u Mostaru i čitavoj Hercegovini. Iz dokumenata može se zaključiti da je Loose pratio i nadzirao izvođenje radova, ali sumnje u samostalno projektovanje ostaju otvorene pa se u literaturi Tenies navodi kao projektant.[1]

Gradsko kupatilo u Mostaru - po projektu Rudolfa Teniesa
Gradsko kupatilo u Mostaru - po projektu Rudolfa Teniesa

Projektovano je u duhu secesije uz znatno korištenje dekorativnih elemenata iz islamske umjetnosti.

Koncept raspodjele unutrašnjih prostora oslanja se na lokalnu tradiciju gradnje turskih banja. U unutrašnjosti se isprepliću motivi različitoga porijekla. Rješenja bačvastih svodova u središnjoj dvorani s bazenom asociraju na arhitekturu antičkih termi, kupola je motiv koji može biti u vezi s orijentalnom inspiracijom, a na pojedinim detaljima dekoracije unutrašnjosti su utjecaji secesije.

U unutrašnjosti se isprepliću motivi različitoga porijekla. Rješenja bačvastih svodova u središnjoj dvorani s bazenom asociraju na arhitekturu antičkih termi, kupola je motiv koji može biti u vezi s orijentalnom inspiracijom, a na pojedinim detaljima dekoracije unutrašnjosti su utjecaji secesije.

Na fasadi dominira orijentalna dekoracija uz secesijske elemente. Ulazni portal uokviren je klasičnim korintskim stupovima, koji umjesto baza imaju lavove na postamentima, a nose nadstrešnicu ukrašenu floralnim motivima.[2] Osobito je zanimljiv detalj dimnjaka u formi minareta. Uticaj savremene arhitekture vidi se iz prostorne organizacije, funkcionalne upotrebe i korištenja savremenih materijala.[3]

Literatura uredi

  • Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
  • Jela Božić, -Arhitekt Josip pl. Vancaš, Značaj i doprinos arhitekturi Sarajeva u periodu austrougarske uprave, doktorska disertacija, Sarajevo, 1989.
  • Ibrahim, Krzović (1987). Arhitektura Bosne i Hercegovine 1878-1918. Umjetnicka galerija, 1987.

Reference uredi

  1. ^ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila, strana 318". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  2. ^ "Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918)" (PDF). Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014. Pristupljeno 10. 9. 2017.
  3. ^ "Sanja Zadro MOSTARSKA ARHITEKTURA OD 1850. DO DRUGOGA SVJETSKOG RATA -DOKTORSKI RAD" (PDF). Sveučilište u Zagrebu - Filozofski fakultet, 2017. Pristupljeno 13. 9. 2016.