Gorjanski
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Gorjanski su hrvatska srednjovjekovna vlastelinska porodica.
Gorjanski se prvi put javljaju 1269. Tada je hrvatski herceg Bela darovao županu Ivanu selo Gorjane, sjeverno od Đakova. Tu su Gorjanski sagradili tvrđavu i podigli varoš.
U vrijeme vladavine Anžuvinaca (14. vijek), Pavao Gorjanski je dobio titulu mačvanskog bana i gospodario vukovskom, srijemskom i bodroškom županijom.
Članovi porodice Gorjanski bili su uopće miljenici ugarskih vladara te vršili i službu palatina. Najistaknutiji među njima je Nikola II Gorjanski. On je bio oženjen kćerkom srpskog kneza Lazara Hrebeljanovića. U vrijeme velikih međusobnih sukoba pojedinih plemića u kraljevstvu, Nikoli Gorjanskom pomažu tast knez Lazar Hrebeljanović i bosanski vladar Tvrtko I Kotromanić da porazi hrvatske velikaše na čelu sa Ivanišom Horvatom. Nikola II Gorjanski je 1394. postao hrvatsko-dalmatinski ban. Godine 1396. učestvovao je u bitki kod Nikopolja zajedno sa ugarskim kraljem Žigmundom Luksemburškim.
Nikolin sin Ladislav Gorjanski, također ugarski palatin (1447-1458), pomagao je Luksemburgovcima u gušenju pobuna čeških husita. Njegovom smrću 1459. godine gasi se loza Gorjanskih.