Fata Orlović
Fata Orlović (djev. Husejnović; rođena 6. augusta 1942) jest Bošnjakinja poznata po pravnoj borbi s vlastima Republike Srpske otkako se vratila svojoj kući u bosanskohercegovačkom selu Konjević Polje blizu Bratunca pet godina po okončanju rata u Bosni i Hercegovini. Godine 2000, Orlović, koja je živjela kao izbjeglica i ratna udovica otkako je završio rat, vratila se kući u Konjević Polje gdje je zatekla bespravno izgrađenu Srpsku pravoslavnu crkvu na svom imanju.
Fata Orlović | |
|---|---|
 Slika iz 2014. | |
| Rođenje | Fata Husejnović 6. august 1942 |
| Etnicitet | Bošnjakinja |
| Supružnik/ci | Šaćir |
| Djeca | 7 |
Od tada vodila je medijski popraćenu pravnu borbu kako bi crkvu sklonila sa svog posjeda. Nakon što se nije uspjela izboriti za svoja prava pred domaćim sudovima, slučaj je dospio u Evropski sud za ljudska prava koji je 1. oktobra 2019 presudio u njenu korist.[1] Presuda je izvršena 6. juna 2021, kada je crkva uklonjena.[2]
Život prije rata
urediFata je rođena u bošnjačkoj porodici, od oca Šabana i majke Zlatke Husejnović u istočnom bosanskohercegovačkom zaseoku Hrnčići na periferiji Bratunca. Nije poznata prava godina rođenja, vjeruje se da je između 1940. i 1943, mada je ona u intervjuu 2013. navela da ima 71 godinu. Udala se za Šaćira Orlovića, sa kojim je dobila sedmero djece, od kojih kćerke Fatimu, Zlatku i Seniju i sina Šabana.[3]
Prije rata, Fata je imala četiri kuće i četiri štale. Zajedno sa više Bošnjaka koji su živjeli u planinskim selima u dolini Drine, ona je protjerana iz sela tokom rata.[4] Njen muž Šaćir i između 22–28 ostalih članova porodice ubijeni su te su ona i njeno sedmero djece postali izbjeglice.[5][6][7]
Povratak u Konjević Polje i pravna bitka
urediKada se vratila u Konjević Polje 2000. godine, našla je svoju kuću potpuno srušenu, a Srpsku pravoslavnu crkvu napravljenu na njenoj zemlji.[8] Crkva je bespravno sagrađena u ljeto 1996, po završetku rata.[9]
Fata Orlović se borila uporno da bi izbacila crkvu iz avlije, bez obzira na birokratski otpor i fizičko zastrašivanje, napade i podizanje optužnica.[10][11]
Odlukom Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica (CRPC) iz 1999. godine, a nakon toga i odlukom Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica iz 2001. godine, utvrđeno je njihovo pravo na potpuni povrat imovine.[12]
Godine 2007, vlada Republike Srpske složila se da finansira premještanje crkve. OHR je podržao sporazum pošto bi time pravo Fate Orlović na privatno vlasništvo bilo ispoštovano.
Prema Jamesu Rodehaveru, direktoru za ljudska prava u OSCE-u u Sarajevu, premještanje crkve bit će važan pokazatelj vraćanja vladavine zakona i mogućnost rješavanja ostavštine rata.
Nakon što se nije uspjela izboriti za svoja prava pred domaćim sudovima, slučaj je dospio u Evropski sud za ljudska prava koji je 1. oktobra 2019 presudio u njenu korist.[1] Presuda je izvršena 6. juna 2021, kada je crkva uklonjena.[2]
Nagrade
urediAmbasada SAD-a u Bosni i Hercegovini nominirala je Fatu Orlović za međunarodnu nagradu "Žena hrabrosti", koja se daje hrabrim ženama koje se bore za svoja prava na nenasilan način. Orlović je izabrana 2007. kao Ličnost godine u časopisima Dnevni avaz i Preporod.
Dokumentarac
urediOrlović je bila subjekt dokumentarca televizije Al Jazeera Balkans u novembru 2012. pod nazivom Kuća koju Fata nije izgradila.[13][14]
Reference
uredi- ^ a b Welle (www.dw.com), Deutsche. "Crkva odlazi iz avlije – pobjeda Fate Orlović nakon dvije decenije | DW | 02.03.2020". DW.COM. Pristupljeno 10. 6. 2021.
- ^ a b Welle (www.dw.com), Deutsche. "Uklonjena crkva iz dvorišta Fate Orlović | DW | 06.06.2021". DW.COM. Pristupljeno 10. 6. 2021.
- ^ "BEATEN THEN OFFERED MILLIONS". Bosniaks. 20. 7. 2012. Arhivirano s originala, 21. 2. 2014. Pristupljeno 6. 2. 2014.
- ^ "Bosnian widow in church battle". BBC. 27. 8. 2007. Pristupljeno 6. 2. 2014.
- ^ "Fata Orlovic: a Bosnian mother's courage". TodaysZaman. 31. 7. 2013. Arhivirano s originala, 22. 2. 2014. Pristupljeno 6. 2. 2014.
- ^ "Fata Orlović ne odustaje: Tužba Sudu BiH protiv SPC". SlobodnaEvropa. 25. 9. 2012. Pristupljeno 6. 2. 2014.
- ^ "Fata Orlović: Žalit ću se, nisu sve moje popisali". Avaz. 9. 11. 2013. Arhivirano s originala, 21. 2. 2014. Pristupljeno 6. 2. 2014.
- ^ "Fata Orlović simbol borbe za ljudska prava u Bosni i Hercegovini". Krajina. 11. 12. 2011. Arhivirano s originala, 21. 2. 2014. Pristupljeno 6. 2. 2014.
- ^ "Nana Fata Orlović: To nije crkva, već ubica!". 24sata. 4. 6. 2013. Arhivirano s originala, 23. 2. 2014. Pristupljeno 6. 2. 2014.
- ^ "Nana Fata Orlović: 20 godina sam iscrpljena, a danas mi je najgore". N1. 5. 6. 2021. Pristupljeno 10. 6. 2021.
- ^ Welle (www.dw.com), Deutsche. "Fata Orlović: Policija RS mi prijeti likvidacijom | DW | 11.09.2008". DW.COM. Pristupljeno 10. 6. 2021.
- ^ "Hronologija slučaja nane Fate Orlović: Pravdu čekala 25 godina". Avaz.ba. 5. 6. 2021. Pristupljeno 10. 6. 2021.
- ^ "The House Fata Didn't Build". AlJazeera. 4. 12. 2012. Arhivirano s originala, 21. 1. 2013. Pristupljeno 6. 2. 2014.
- ^ "Al Jazeera Correspondent - The House Fata Didn't Build". InternationalPeaceandConflict. 30. 11. 2012. Arhivirano s originala, 22. 2. 2014. Pristupljeno 6. 2. 2014.