Equisetum je rod preslica (konjski rep, borak, štukavac), jedan od tri roda biljne porodice Equisetaceae iz razreda Equisetopsida. Obuhvata dvadesetak vrsta zeljastih trajnica s puzavim podankom i nadzemnom člankovitom, jednostavnom ili pršljenasto razgranatom stabljikom.[1]

Equisetum
(Rod preslicâ)
Poljska preslica (Equisetum arvense)
Poljska preslica (Equisetum arvense)
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaPteridophyta
RazredEquisetopsida
RedEquisetales
PorodicaEquisetaceae
RodEquisetum
L., 1753

Rod Calamites iz porodice Calamitaceae obilan je u naslagima uglja iz karbona[2]

Velika preslica (Equisetum telmateia)
Plodna stabljika zimske preslice (Equisetum hyemale)
Plodna stabljika poljske preslice

Opis uredi

Preslice imaju sitne nitaste listove koji su međusobno srasli u nazubljen rukavac oko stabljike. Na vrhu stabljike, a ponekad i na vrhu ogranaka, javlja se više plodnih listova slična klasu, zvamom strobilus. Listovi s donje strane nose sporangije, s sporama. Kod nekih preslica postoje dvije vrste stabljika; u rano proljeće, javljaju se plodne svijetlosmeđe stabljike koje na vrhu nose sporangije združene u oblik sličan klipu strobilus. Nakon rasijavanja spora, one se suše. Poslije toga razvijaju se neplodne zelene borolike stabljike. Iz spora kliju sitni, do 1 cm dugi, najčešće jednospolni protaliji: muški s anteridijama i ženski s arhegonijama.

Rodovi i vrste uredi

U Bosni i Hercegovini i okolnim balkanskim zemljama raste desetak vrsta. Najčešća je poljska preslica (Equisetum arvense), s crnim podancima koji prodiru duboko u tlo. Raste kao korov na poljima, uz putove, na željezničkim prugama i sl. Močvarna preslica (Equisetum palustre) česta je biljka močvarnih travnjaka, dok velika preslica (Equisetum telmateia) raste u vlažnim šumama. Zimska preslica (Equisetum hiemale]]) je rijetka i ubraja se u skupinu osjetljivih biljaka. Neke su vrste preslica su otrovne, kao naprimjer močvarna preslica Equisetum palustre).

Ljekovitost uredi

Zelena stabljika poljske preslice (Equisetum arvense) koristi se u narodnoj medicini za liječenje bolesti bubrega i mjehura (upala mokraćnih puteva, mokraćnog mjehura), kao pomoćna terapija u otklanjanju manjih kamenaca bubrega, kod krvarenja, kao diuretik i sl.

Sasvim mlade proljetne plodne stabljike poljske i velike preslice su jestive. Ako se oslobode klipa koji je gorak, mogu se prirediti kao šparoge.

Nekada (do 19. stoljeća) je poljska preslica korištena za čišćenje predmeta od kositra,o čemu i danas svjedoče nazivi biljke u nekim jezicima, naprimjer njemački zinnkraut i engleski pewterwort .

Vrste uredi

Equisetum limosum (vodena preslica), sinonim je za Equisetum fluviatile.

Fosilne vrste uredi

  1. Equisetum braunii (Ung.) Heer [3]
  2. Equisetum cascadensis Lapasha and Miller 1985 [4]
  3. Equisetum columnare Brongniart 1828 [4]
  4. Equisetum parlatorii (Heer) Schimper [3]
  5. Equisetum lyellii Mantell [4]
  6. Equisetum magnum Hickey 1977 [4]
  7. Equisetum mokhotlongensis Ellenberger 1970 [4]
  8. Equisetum montanensis Lapasha and Miller 1985 [4]

Sinonimi uredi

  • Allostelites Borner
  • Hippochaete J.Milde

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Sunset Western Garden Book, 1995:606–607
  2. ^ Sacks, Oliver (august 2011). "Field Trip: Hunting Horsetails". The New Yorker.
  3. ^ a b [1] BioLib
  4. ^ a b c d e f [2] Arhivirano 20. 7. 2020. na Wayback Machine Fossil †Equisetum Linnaeus

Vanjski linkovi uredi