Edmund Beecher Wilson
Edmund Beecher Wilson (19. oktobar 1856 – 3 mart 1939) bio je američki pionir u zoologiji i ugledni genetičar. Napisao je jedan od najuticajnijih udžbenika moderne biologije, The Cell (=Ćelija).[3][4]
| Edmund Beecher Wilson | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 19. oktobar 1856. Geneva, Illinois |
| Smrt | 3. mart 1939 (82 godine) New York City |
| Polje | Zoologija Genetika |
| Institucija | Williams College Massachusetts Institute of Technology Bryn Mawr College Columbia University |
| Alma mater | Yale University Johns Hopkins University |
| Utjecao/-la na | Nettie Stevens[1] |
| Poznat(a) po | XY sistem determinacije spola |
| Istaknute nagrade | Daniel Giraud Elliot Medal (1925) Linnean Medal (1928) John J. Carty Award (1936) Fellow of the Royal Society[2] |
Karijera
urediWilson je rođen u Genevi, Illinois, kao sin Isaaca G. Wilsona, sudije, i njegove supruge Carioline Clark.[5]
Diplomirao je na Yale University 1878. Stekao je Ph.D. na Johns Hopkins University, 1881. godine.
Bio je predavač na Williams College 1883–84 i na Masachusetts Institute of Technology 1884–85. Služio je kao profesor biologije na Bryn Mawr College, od 1885. do 1891. godine.
Godine 1888. izabran je za člana American Philosophical Society.[6]
Ostatak svoje karijere proveo je na Univerzitetu Kolumbija, gdje je sukcesivno bio pomoćni profesor biologije (1891–94), profesor zoologije beskičmenjaka (1894–1897) i profesor zoologije (od 1897) .
Wilson se smatra prvim američkim citologom. Godine 1898. koristio je sličnost u embrionima da opiše filogenetske odnose. Posmatrajući spiralno cijepanje u mehkušcima, pljosnatim i prstenastim glistama zaključio je da je isti organi nastaju iz iste grupe ćelija i zaključili da svi ti organizmi moraju imati zajedničkog pretka. Izabran je za člana Američke akademije umjetnosti i nauka 1902. godine.[7]
Također je otkrio hromosomski XY sistem određivanja spola, 1905. godine—da muškarci imaju XY, a žene XX par spolnih hromosoma. Nettie Stevens je samostalno napravila isto otkriće iste godine.[8]
Godine 1907. opisao je, po prvi put, dodatne ili prekobrojne hromosome, koji se danas nazivaju B-hromosomi. Iste godine postao je strani član Kraljevske holandske akademije umjetnosti i nauka.[9]
Wilson je objavio mnoge radove o embriologiji i bio predsjednik Američkog udruženja za unapređenje nauke, 1913. godine.
Za svoju knjigu "The Cell in Development and Inheritance", Wilson je nagrađen Medaljom Daniela Girauda Elliota Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Država, 1925.[10][11]
Radovi
uredi- An Introduction to General Biology (1887), with W. T. Sedgwick
- The Embryology of the Earthworm (1889)
- Amphioxus, and the Mosaic Theory of Development (1893)
- Atlas of Fertilization and Karyokinesis (1895)
- The Cell in Development and Inheritance (1896; second edition, 1915; third edition, 1925)
- The Physical Basis of Life (1923)
- Šablon:NIE
Reference
uredi- ^ "Nettie Maria Stevens (1861–1912)". The Marine Biological Laboratory. Arhivirano s originala, 31. 3. 2013. Pristupljeno 18. 8. 2013.
- ^ Morgan, T. H. (1940). "Edmund Beecher Wilson. 1856–1939". Obituary Notices of Fellows of the Royal Society. 3 (8): 123–126. doi:10.1098/rsbm.1940.0012. S2CID 161395714.
- ^ Wilson E.B. 1896; 1900; 1925. The Cell in Development and Inheritance. Macmillan. The third edition ran to 1232 pages, and was still in use after World War II.
- ^ Sturtevant A.H. 1965. A history of genetics. Harper & Row, N.Y. p33
- ^ Biographical Index of Former Fellows of the Royal Society of Edinburgh 1783–2002 (PDF). The Royal Society of Edinburgh. juli 2006. ISBN 978-0-902198-84-5. Arhivirano s originala (PDF), 4. 3. 2016. Pristupljeno 9. 4. 2022.
- ^ "APS Member History". search.amphilsoc.org. Pristupljeno 7. 7. 2021.
- ^ "Book of Members, 1780–2010: Chapter W" (PDF). American Academy of Arts and Sciences. Pristupljeno 10. 4. 2011.
- ^ Brush, Stephen G. (juni 1978). "Nettie M. Stevens and the Discovery of Sex Determination by Chromosomes". Isis. 69 (2): 162–172. doi:10.1086/352001. JSTOR 230427. PMID 389882. S2CID 1919033.
- ^ "Edm. B. Wilson (1856–1939)". Royal Netherlands Academy of Arts and Sciences. Pristupljeno 20. 7. 2015.
- ^ "Daniel Giraud Elliot Medal". National Academy of Sciences. Arhivirano s originala, 1. 8. 2012. Pristupljeno 22. 8. 2013.
- ^ E. B. Wilson award page at ASCB.org
Dopunska literatura
uredi- Al-Awqati, Q. 2002. Edmund Beecher Wilson: America's First Cell Biologist. Living Legacies, Columbia University.
- Gilbert, S. F. 2003. Edmund Beecher Wilson and Frank R. Lillie and the relationship between evolution and development, Developmental Biology, Seventh edition, Sinauer
- Kingsland, S. E. (2007). "Maintaining continuity through a scientific revolution: A rereading of E. B. Wilson and T. H. Morgan on sex determination and Mendelism". Isis; an International Review Devoted to the History of Science and Its Cultural Influences. 98 (3): 468–488. doi:10.1086/521153. PMID 17970422. S2CID 21010988.
- Dröscher, A. (2002). "Edmund B. Wilson's the cell and cell theory between 1896 and 1925". History & Philosophy of the Life Sciences. 24 (3–4): 357–389. doi:10.1080/03919710210001714473. PMID 15045830.
- Baxter, A. L. (1977). "E. B. Wilson's "destruction" of the germ-layer theory". Isis; an International Review Devoted to the History of Science and Its Cultural Influences. 68 (243): 363–374. doi:10.1086/351813. PMID 336580. S2CID 6775858.
- Baxter, A. L. (1976). "Edmund B. Wilson as a preformationist: Some reasons for his acceptance of the chromosome theory". Journal of the History of Biology. 9 (1): 29–57. doi:10.1007/BF00129172. PMID 11615633.
- Wilson, Edmund B. (1907). "The supernumerary chromosomes of Hemiptera". Science. 26 (677): 870–71. doi:10.1126/science.26.677.870-a.
Vanjski linkovi
uredi