Dom društva Gajret

Zgrada Doma društva Gajret u Sarajevu, nalazi se u južnom nizu ulice Branilaca Sarajeva u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 3. do 5. februara 2014. godine, donijela je odluku da se zgrada proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo.

Zgrada Doma društva Gajret u Sarajevu

Historija

Od dolaska austrougarske vlasti 1878. godine, na području Bosne i Hercegovine osnovano je nekoliko kulturno-prosvjetnih društava. Osnovni cilj kulturno-prosvjetnih društava bio je pomaganje sirotinje, učenika, te prosvjećivanje naroda:

• Od 1892. godine djeluje Jevrejsko kulturno-prosvjetno društvo La Benevolencija koje za osnovni cilj ima školovanje omladine.
• Godine 1902. osnovano je Hrvatsko društvo Napredak za namještanje djece u zanate i trgovine.
• Prosvjeta – prosvjetno i kulturno društvo Srba u Bosni i Hercegovini – osnovano je 18. augusta 1902. godine. Osnovni zadatak društva je da pomaže napredak srpskog naroda u Bosni i Hercegovini na prosvjetnom i kulturnom polju.
• Gajret je bilo kulturno-prosvjetno društvo za potpomaganje muslimana učenika srednjih i visokih škola u Bosni i Hercegovini i Austro-Ugarskoj Monarhiji. Osnivačka skupština "Gajreta" održana je 20. februara 1903. Osnivanje je rezultat nastojanja muslimanske inteligencije koja se prethodno afirmisala radom u časopisu “Behar” i drugim aktivnostima u cilju kulturne emancipacije i prosvjećivanja.

Arhitektura

Zgrada Doma društva Gajret u Sarajevu izgrađena je 1934/35. godina, prema arhitektonskom rješenju Dušana Smiljanića, kao prvonagrađeno konkursno rješenje (5.000 dinara). Predstavlja strogo simetričnu arhitektonsku kompoziciju kao izraz tadašnje Praške arhitektonske škole u duhu moderne arhitekture. Na tom objektu su prvi put realizovani stakleni horizontalni nizovi prozora u Sarajevu, poslije prvobitnog pokušaja na kući Damić u Radićevoj ulici u Sarajevu iz 1926. godine.

Opis

Pravougaone je tlocrtne osnove dimenzija 24,30m x 14,90 m. i visine do sljemena 20,00 metara, spratnosti Sut+P+3+Potkrovlje. Zgrada je pokrivena dvovodnim krovom. Kompozicija fasade je strogo simetrična, a razlikuju se razuđeno prizemlje visine 4,10m i ostatak objekta iznad sa čistim plohama razbijenim centralnom lođom na prvom spratu i uvučenom plohom stubišne staklene stijenke iznad.

U pogledu konstrukcije i materijala, zgrada „Gajreta“ je izvedena u armirano- betonskoj konstrukciji, sistemom nosivih zidova, greda i stubova postavljenih u pravcu istok-zapad. Ispuna vanjskih i unutrašnjih nosivih zidova je izvedena u opeci, a fasade su malterisane, sa izuzetkom prizemnog dijela ulične fasade koja je prekrivena poliranim granitom.

Nakon II svjetskog rata izvršena je adaptacija dijela službenih prostorija „Gajreta” na drugom spratu u stambene prostorije. Na prelazu iz XX u XXI vijek vršene su opravke ulične (sjeverne) fasade. Prethodno je prostor potkrovlja djelimično adaptiran u svrhu stanovanja, te su izvedene dvije badže na južnoj strani. Prije 1992. godine u objekat su uvedene plinske instalacije.

Zgrada je primjereno održavana i nalazi se u vrlo dobrom konstruktivnom i svakom drugom stanju. Vanjska i unutrašnja stolarija su očuvani u dobroj mjeri. Očuvan je fasadni kamen u nivou prizemlja sjeverne fasade, stepenišne ograde stubišta i podna keramika u unutrašnjosti.

Literatura

• Alija Bejtić - Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973.
• Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
• Gradnja Gajretova doma, članak. Sarajevo. Gajret, 11/1935.
• Ibrahim Kemura - Uloga Gajreta u društvenom životu muslimana Bosne i Hercegovine (1903-1941). Sarajevo: Veselin Masleša, 1956.
• Živojin Vekić - Dušan Smiljanić, Arhitekt i profesor, čovjek. Sarajevo: Radio Sarajevo III program, 1988 godine