Debian, poznat još i kao Debian GNU/Linux, je 1993. nastao kao Linux distribucija koja sadrži isključivo slobodni softver. Konfigurisan je za 10 različitih arhitektura. Pored APT-get, sistema za instaliranje i ažuriranje (engleski: update) softvera, Debian sadrži i mnoge alate za sigurnosne aspekte sistema i njegovo uređenje. Najviše služi kao distribucija za prave programere i nudi pregršt aplikacija. Debian je potpuno demokratski organizovan, u rukama zajednice, i sve odluke se donose u javnosti. Sredinom septembra 2006. Debian zapada u probleme po pitanju finansiranja, te sada Dunc-Tank uzima novac od sponzora na račun Debiana. Korisnici Debiana su uglavnom entuzijasti i eksperti za Linux, jer je administracija u poređenju sa nekim drugim distribucijama dosta komplikovana. U međuvremenu su uprave grada Minhena i grada Beča otkazali ugovore sa Microsoft kompanijom i prelaze na Linux sisteme koji su bazirani na Debian distribuciji.

Debian
Debian 8.0 ("Jessie") sa GNOME korisničkim interfejsom
RazvijateljDebian projekt
Grupa OS-aLinux
Radno stanjeRazvija se
Najnovija
stabilna verzija
11.0 (Bullseye)[1] / {14. april 2021.
Upravljanje
paketima
DEB
Podržane
platforme
i386, AMD64, PowerPC, ARM, MIPS, S390
Vrsta kernelaMonolitni
Korisnički
interfejs
Tekstualni (shell)/Grafički (KDE)/(GNOME)
LicencaSlobodni softver
Službeni veb-sajtwww.debian.org

Verzije uredi

Najnovija objavljena verzija Debiana se naziva stable. Ispod možete vidjeti listu svih verzija Debian operativnog sistema.

Historija i razvoj uredi

Debian Projekt je započet 1993, kada je Ian Murdock poslao otvoreni poziv softverskim razvijateljima (engleski: maintainers) da doprinesu kompletnoj i dosljednoj softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novom Linux kernelu. Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u početku finansirala Free Software Foundation i na koju je utjecala GNU filozofija, je tokom godina narasla na organizaciju od oko 1000 Debian razvijatelja. Ime Debian je došlo iz imena tadašnje djevojke (danas žene) Iana Murdocka, Debre.

Filozofija rada uredi

Debian programeri su uključeni u raznolike aktivnosti, uključujući uređivanje WWW i FTP servera, grafički dizajn, legalnu analizu softverskih licenci, pisanje dokumentacije, i, naravno, održavanje softverskih paketa. U interesu komuniciranja filozofije i privlačenja razvijatelja koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt je objavio brojne dokumente koji opisuju njihove vrijednosti i služe kao vodiči objašnjenju Debian programera:

Svaki održavatelj može u Debian uvesti nove programe --- ako oni zadovoljavaju kriterije slobode, a paket slijedi standarde kvalitete.

Debian razvijatelji su također uključeni u brojne druge projekte; neki su specifični za Debian, drugi uključuju neke ili sve članove Linux zajednice. Neki primjeri su:

  • Linux Standard Base Arhivirano 2. 10. 2003. na Wayback Machine (LSB) je projekt kojem je cilj standardizacija osnovnog GNU/Linux sistema, koja će omogućiti vanjskim softverskim i hardverskim razvijateljima da lagano dizajniraju upravljačke i razne druge programe za Linux općenito, nego za specifičnu GNU/Linux distribuciju.
  • Filesystem Hierarchy Standard (FHS) je pokušaj standardiziranja dizajna Linux datotečnog sistema (engleski: file system). FHS će omogućiti softverskim razvijateljima da koncentriraju svoje napore u dizajniranje programa, bez brige o tome kako će se paket instalirati u različitim GNU/Linux distribucijama.
  • Debian Jr. Arhivirano 21. 8. 2006. na Wayback Machine je interni projekt, s ciljem da osigura da Debian ima nešto ponuditi najmlađim korisnicima.

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ DebianReleases. Debian Wiki

Vanjski linkovi uredi