Wikipedia

Microsoft

američka multinacionalna tehnološka korporacija

Microsoft Corporation jest američka međunarodna korporacija sa sjedištem u Redmondu (Washington) koja razvija, proizvodi, licencira, podržava i prodaje računarski softver, korisničku elektroniku, te osobne računare i servise. Njihov najpoznatiji softver je serija operativnih sistema Microsoft Windows, te uredskih paketa Microsoft Office, kao i internetski preglednici Internet Explorer i Microsoft Edge. Njihovi hardverski proizvodi su poznata konzola Xbox i serija tableta Microsoft Surface. Microsoft je najveći proizvođač softvera ako se u obzir uzme prihod.[4] Također je jedna od svjetskih najvrijednijih kompanija.[5]

Microsoft Corporation
VrstaJavna kompanija
IndustrijaSoftver
Izdavaštvo
Istraživanje i razvoj
Hardver
Videoigre
OsnovanoAlbuquerque, Novi Meksiko, SAD (4. april 1975.)
Osnivač(i)Bill Gates
Paul Allen
SjedišteRedmond, Washington, SAD
Ključne osobeJohn W. Thompson (Predjsednik)
Satya Nadella (CEO)
Bill Gates (osnivač, tehnički savjetnik)
ProizvodiWindows
Office
Microsoft Servers
ServisiMSN
Bing
OneDrive
MSDN
Outlook.com
TechNet
PrihodPovećanje US$ 143 milijardi (2020)[1]
Operativni prihodPovećanje US$ 53 milijardi (2020)[1]
Neto dobitPovećanje US$ 44,03 milijardi (2020)[1]
ZaposleniPovećanje 156.439 (juni 2014)[2]
SloganBe What's Next.
(bosanski: Budi što slijedi.)
Veb-sajtMicrosoft.com
Fusnote / reference
[3]

Microsoft su osnovali Bill Gates i Paul Allen 4. aprila 1975. za razvoj i prodaju BASIC-a za računar Altair 8800. Nastojali su dominirati tržištem operativnih sistema za osobne računare sa MS-DOS-om sredinom 1980tih, što je popraćeno Microsoft Windowsom. Početna javna ponuda kompanije iz 1986. i naknadni rast u njenoj cijeni dionica, učinile su trojicu ljudi milijarderima, a 12 hiljada su postali milioneri među zaposlenicima Microsofta. Od 1990tih, Microsoft se značajno ogradio od tržišta operativnih sistema i napravio je više akvizicija preduzeća. U maju 2011, Microsoft je preuzeo firmu Skype Technologies za $8,5 milijardi u svojoj najvećoj akviziciji do tada.[6]

Od 2013, Microsoft je dominantan na tržištu operativnih sistema koji su kompatibilni sa IBM PC-em, kao i uredskih softverskih paketa (Microsoft Office). Kompanija također proizvodi širok spektar drugih programa za desktope i servere, te je aktivan u područjima internetske pretrage (Bing), industrije videoigara (Xbox, Xbox 360 i Xbox One), digitalnih servisa (MSN), te na tržištu mobilnih telefona (Windows Phone). U junu 2012, Microsoft je ušao na tržište osobnih računara po prvi put pokretanjem serije tableta Microsoft Surface.

Sa akvizicijom uređaja i servisa odjeljenja preduzeća Nokia radi formiranja brenda Microsoft Mobile Oy, kompanija ulazi na tržište pametnih telefona, nakon prethodnog pokušaja projektom Microsoft Kin, koji je okončan nakon akvizicije firme Danger Inc.[7]

Historija

uredi
Glavni članci: Historija Microsofta i Historija Microsoft Windowsa

1972–1983: Osnivanje i početak

uredi

Paul Allen i Bill Gates, prijatelji iz djetinjstva sa strašću za računarskim programiranjem, tražili su priliku da naprave uspješan posao koristeći dijeljene vještine. Godine 1972. oni su osnovali svoju prvu kompaniju Traf-O-Data, koja je nudila rudimentarne računare koji su pratili i analizirali automobilske podatke. Allen je otišao studirati računarstvo na Univerzitetu Washingtona, a kasnije se ispisao da bi radio u Honeywellu. Gates je počeo studije na Harvardu.[8] Članak u januaru 1975. godine magazina Popular Electronics opisivao je MITS-ov Altair 8800 mikroračunar. Allen je dao sugestiju da bi mogli programirati BASIC prevodilac za uređaj; a nakon poziva Gatesa koji je tvrdio da ima prevodilac koji radi, MITS je zahtijevao demonstraciju. Pošto oni nisu imali isti, Allen je radio na simulatoru za Altair dok je Gates razvijao prevodioca. Iako su razvili prevodioca na simulatoru, a ne na stvarnom uređaju, prevodilac je radio besprijekorno kada su ga demonstrirali za MITS-u u gradu Albuquerque, Novi Meksiko u martu 1975; MITS se složio da ga distribuiraju i marketinški ga označe kao Altair BASIC.[9] Allen i Gates su službeno osnovali Microsoft 4. aprila 1975. godine, sa Gatesom kao glavnim izvršnim direktorom (engleski: CEO).[10] Allen je došao na ideju sa originalnim imenom "Micro-Soft," kombinacijom riječi mikroprocesor i softver, kako se navodi u članku iz 1995. godine Fortune magazina.[11][12] U augustu 1977. godine kompanija je sklopila sporazum sa ASCII Magazineom u Japanu, što je uzrokovalo osnivanjem njihovog prvog međunarodnog ureda, "ASCII Microsoft".[13] Kompanija se premjestila na novu lokaciju u Bellevueu u januaru 1979.[10]

Microsoft je ušao na tržište operativnih sistema 1980. godine sa svojom verzijom Unixa, zvanim Xenix.[14] Ipak, MS-DOS je taj koji je učvrstio dominantnost kompanije. Poslije propalih pregovora s kompanijom Digital Research, IBM je sklopio ugovor sa Microsoftom u novembru 1980. za omogućavanje verzije operativnog sistema CP/M, koji je podešen za korištenje u nadolazećem IBM-ovom računaru.[15] Za ovaj ugovor, Microsoft je kupio CP/M klon nazvan 86-DOS od kompanije Seattle Computer Products, brendirajući ga kao MS-DOS, kojeg je kasnije IBM rebrandirao u PC DOS. Prateći izdavanje IBM PC-a u augustu 1981. godine, Microsoft je zadržao autorska prava za MS-DOS. Pošto je IBM autorski zaštitio IBM PC BIOS, druge kompanije su morale uraditi "obrnuto inženjerstvo" u cilju da se hardver koji nije IBM-ov pokreće kao IBM PC kompatibilan, ali nijedna takva restrikcija nije se primjenjivala na operativne sisteme. Zbog različitih faktora, kao npr. MS-DOS-ove dostupne softverske selekcije, Microsoft je na kraju postao vodeći proizvođač operativnih sistema za osobne računare.[16][17] Kompanija se proširila na nova tržišta sa izdavanjem Microsoft Mousea 1983. godine, kao i na izdavačko odjeljenje zvano Microsoft Press. Paul Allen je odustao od Microsofta u februaru nakon otkrivanja Hodgkinove bolesti.[9]:231

1984–1994: Windows i Office

uredi

Dok je istovremeno razvijao novi operativni sistem sa IBM-om 1984. godine, OS/2, Microsoft je izdao Microsoft Windows, grafičku ekstenziju za MS-DOS, 20. novembra 1985.[9] Microsoft je preselio svoje sjedište u Redmond 26. februara 1986, te je 13. marta preduzeće postalo javno;[18] pri rastu na berzi napravljene su procjene od 4 milijardera i 12.000 milionera među Microsoftovim zaposlenicima.[19] Zbog partnerstva sa IBM-om 1990. godine, Federalna trgovinska komisija usmjerila je pažnju na Microsoft zbog mogućeg dosluha; to je označilo početak preko deceniju dugih zakonskih sukoba sa vladom SAD-a.[20] Microsoft je izdao svoju verziju sistema OS/2 za original equipment manufacturers (OEM-ovi) 2. aprila 1987;[9] u međuvremenu, kompanija je radila na 32-bitnom operativnom sistemu, Microsoft Windows NT, koristeći ideje iz OS/2; koji je došao 21. jula 1993, sa novim modularnim kernelom i Win32 aplikativnim programskim interfejsom (API), praveći jednostavniji porting sa 16-bitnog (baziranog na MS-DOS-u) Windowsa. Kada je Microsoft informisao IBM u vezi sa NT-om, OS/2 partnerstvo je prekinuto.[21]

Godine 1990, Microsoft je predstavio svoj uredski paket, Microsoft Office. Softver je objedinjavao odvojene uredske aplikacije za produktivnost, poput Microsoft Worda i Microsoft Excela.[9] Dana 22. maja, Microsoft je pokrenuo Windows 3.0 sa aerodinamičnim grafikom korisničkog interfejsa i poboljšanim mogućnostima zaštićenog načina rada za Intel 386 procesore.[22] I Office i Windows postali su dominantni u svojim područjima.[23][24] Novell, konkurent Wordu iz perioda 1984–1986, podnio je tužbu godinu dana kasnije tvrdeći da je Microsoft ostavio dio svojih API bez dokumentacije kako bi stekao konkurentsku prednost.[25]

Dana 27. jula 1994, Odjeljenje pravosuđa SAD-a, Odjeljenje za sprječavanje monopola uknjižilo je Izjavu konkurentskog utjecaja koja govori: "S početkom 1988. godine i nastavkom do 15. jula 1994. godine, Microsoft je inducirao većinu OEM-ova radi pokretanja protivkonkurentskih licenci "po procesoru". Pod licencama "po procesoru", OEM plaća Microsoftu naknadu za licencu (tantijeme) za svaki računar koji proda, a koji sadržava određeni mikroprocesor, bilo da OEM prodaje računar sa Microsoftovim operativnim sistemom ili ne. U učinku plaćanje licencnih naknada Microsoftu kada Microsoftov proizvod nije korišten smatra se globom, ili taksom, na OEM-ovo korištenje računarskog PC operativnog sistema. Od 1988. godine, Microsoftova upotreba licenci "po procesoru" je povećana."[26]

1995–2005: Internetska 32-bitna era

uredi
 
Bill Gates daje svoju depoziciju 1998. za SAD protiv Microsofta ročište. Jednom kada je US Department of Justice 1993. preuzeo od Federalne trgovinske komisije, dugotrajno pravno prepucavanje je uslijedilo između Microsofta i odjela, rezultirajući u raznim naseljima i moguće blokirane integracije. Microsoft je upirao prstom na kompanije poput AOL-Time Warnera u svoju odbranu.[20]

Prateći Bill Gatesov interni "Internet Tidal Wave memo" 26. maja 1995. godine, Microsoft je počeo redefinirati svoje ponude i širiti svoje proizvodne linije u računarskom umrežavanju i World Wide Webu.[27] Kompanija je izdala Windows 95 24. augusta 1995. godine, ističući "multitasking-po-prioritetu", potpuno novi korisnički interfejs sa Novelovom start tipkom, te 32-bitnom kompatibilnošću; jednaku sa NT-om koja je omogućavala Win32 API.[28][29] Windows 95 je došao uvezan sa online servisima MSN i, za OEM-ove, Internet Explorerom. Internet Explorer nije bio uvezan sa retail Windows 95 kutijama jer su kutije bile printane prije nego je tim završio internetski preglednik, te je umjesto toga bio uključen u "Windows 95 Plus!"" paket.[30] Granajući se na novo tržište u 1996. godini, Microsoft i NBC Universal kreirali su novu 24/7 kablovsku TV-stanicu za vijesti, MSNBC.[31] Microsoft je napravio Windows CE 1.0, novi operativni sistem dizajniran za uređaje s malom memorijom i ostalim ograničenjima, poput osobnog digitalnog asistenta.[32] U oktobru 1997, Odjel pravosuđa upisao je kretanje u Federalni sud distrikta, tvrdeći da je Microsoft prekršio sporazum potpisan 1994. godine i zatražio od suda da zaustavi uvezivanje Internet Explorera sa Windowsom.[9]

Bill Gates je predao poziciju generalnog direktora (CEO) 13. januara 2000. godine Steveu Ballmeru, Gatesovom starom prijatelju sa koledža i zaposleniku Microsofta od 1980. godine, praveći novu poziciju za sebe kao Chief Software Architect (bosanski: šef-arhitekt softvera).[9][10] Različite kompanije uključujući i Microsoft formirale su savez Trusted Computing Group u oktobru 1999. godine da, između ostalog, povećaju sigurnost i zaštite intelektualno vlasništvo kroz prepoznavanje izmjena u hardveru i softveru. Kritičari opisuju savez kao način pojačanja diskriminirajućih ograničenja oko toga kako korisnici koriste softver, te oko toga kako se računari ponašaju – kao oblik digitalnog upravljanja pravima; naprimjer scenario gdje računar nije samo osiguran za svog vlasnika, nego osiguran i protiv njega također.[33][34] Dana 3. aprila 2000. godine, pala je presuda u slučaju Sjedinjene Države protiv Microsofta,[35] nazivajući kompaniju "zloupotrebni monopol";[36] Microsoft se izmirio su se sa pravosuđem SAD-a 2004. godine.[18] Dana 25. oktobra 2001. godine, Microsoft je izdao Windows XP, spajajući uobičajene i NT linije pod NT kodnom bazom.[37] Kompanija je izdala i Xbox kasnije iste godine, ulazeći na tržište igračih konzola kojim su dominirali Sony i Nintendo.[38] U martu 2004. Evropska Unija je donijela zakonski akt protiv kompanije, navodeći da je zloupotrijebila svoju dominantnost sa Windowsom, što je uzrokovalo presudu od €497 miliona ($613 miliona) i zahtjevanje novih verzija Windowsa XP bez programa za medije Windows Media Playera, zvane Windows XP Home Edition N i Windows XP Professional N.[39][40]

2006–2010: Windows Vista, mobile i Windows 7

uredi
 
CEO Steve Ballmer na MIX događaju u 2008. U intervjuu o njegovom stilu upravljanja u 2005, on je spomenuo da je njegov prvi prioritet bio da dovede u red ljude koji su pod njegovom „palicom“. Ballmer je također potvrdio da treba nastaviti pratiti nove tehnologije iako bi početni pokušaji propali, navodeći originalne pokušaje sa Windowsom kao primjer.[41]

Sljedeća verzija Windowsa, Windows Vista, izdata je u januaru 2007, a fokusirana je na mogućnosti, sigurnost i modificirani korisnički interfejs zvani Windows Aero.[42][43] Microsoft Office 2007, izdat istovremeno, isticao je "trakasti" korisnički interfejs koji je bio značajna razlika u odnosu na prethodnike. Relativno dobre prodaje oba proizvoda pomogla su ostvarenje rekordnog profita u 2007. godini.[44] Evropska unija je donijela novu presudu s kaznom od €899 miliona ($1,4 milijarde) jer se Microsoft nije pridržavao presude iz marta 2004. godine. Dana 27. februara 2008. godine, tvrdilo se da je kompanija oštetila konkurente neprimjerenim cijenama radi ključnih informacija o njihovim workgroup i backoffice serverima. Microsoft je tvrdio da je sve u skladu s ugovorom i da su "...ove kazne vezane za prošle probleme koji su već odavno riješeni".[45]

U 2007. godini također Microsoft je napravio višejezgrenu jedinicu u Microsoftu, prateći korake serverskih kompanija Sun Microsystemsa i IBM-a.[46]

Bill Gates se penzionisao sa svoje uloge šefa-arhitekte softvera 27. juna 2008. godine, dok je zadržao ostale pozicije vezane za kompaniju u ostajući kao savjetnik kompanije na ključnim projektima.[47] Projekat Azure Services Platform, ulazak kompanije na cloud computing tržište za Windows, počeo je 27. oktobra 2008. godine.[48] Dana 12. februara 2009. godine, Microsoft je izjavio težnju za otvaranjem lanca Microsoftovih storea, te je 22. oktobra 2009.. godine prvi retail Microsoft Store otvoren u Scottsdaleu, Arizona; isti dan kad je store otvoren, Windows 7 je službeno izdan u javnost. Fokus Windowsa 7 je bio na dotjerivanju Viste sa mogućnostima lahkim za korištenje i poboljšanjima općih performansi, umjesto ogromnog rada na Windowsu.[49][50][51]

Kako se industrija pametnih telefona raširila počevši 2007. godine, Microsoft se borio da prati stope konkurenata Applea i Googlea u omogućavanju modernih operativnih sistema za pametne telefone. Kao rezultat, 2010. godine, Microsoft je izmijenio svoj stari mobilni operativni sistem, Windows Mobile, zamjenjujući ga novim Windows Phone OS-om; zajedno s novom strategijom u industriji pametnih telefona koju je Microsoft radio u saradnji s proizvođačima pametnih telefona, poput Nokie, te omogućio konzistentno korisničko iskustvo širom svih platformi pametnih telefona koji koriste Microsoftov Windows Phone OS. Koristio je novi jezik dizajna za korisnički interfejs, kodnog naziva "Metro", koji je koristio jednostavne oblike, tipografiju i ikonografiju, kao i koncept minimalizma.

Microsoft je osnivajući član fondacije otvorenog umrežavanja započete 23. marta 2011. Ostale osnivajuće kompanije uključuju Google, HP Networking, Yahoo!, Verizon, Deutsche Telekom i 17 drugih kompanija. Neprofitna organizacija je fokusirana na pružanju podrške za novu cloud computing inicijativu nazvanu Software-Defined Networking.[52] Inicijativa teži ubrzati inovacije kroz jednostavne softverske izmjene u telekomunikacijskim mrežama, bežičnim mrežama, podatkovnim centrima i drugim mrežnim područjima.[53]

2011–danas: Rebrandiranje, Windows 8, Surface i Nokia uređaji

uredi
 
Generalni princip dizajna iza Start podloge u Windows 8.1, Windows Phone i Xbox One
 
Microsoft Surface tablet

Prateći izdavanje Windows Phonea, Microsoft je podvrgnut postepenom rebrandiranju svojih prizvoda kroz preduzetne logotipove (2011. i 2012. godina), proizvode, servise, te web-sajtove adaptirajući principe i koncepte Metro dizajna.[54] Microsoft je prikazao Windows 8, operativni sistem dizajniran za upotrebu na osobnim i tablet računarima, u Taipei-ju u junu 2011. godine.[55] Predstava za programere je bila 13. septembra, a sistem je zamijenjen korisničkom predstavom 29. februara 2012.[56] Dana 31. marta 2012. godine, predstavljena je prikazna verzija.

Dana 18. juna 2012, Microsoft je otkrio Microsoft Surface, prvi računar u historiji kompanije koji je imao hardver kojeg je napravio Microsoft.[57][58] Dana 25. juna, Microsoft je platio $1,2 milijardi za kupovinu društvene mreže Yammer.[59] Dana 1. jula 2012, Microsoft je pokrenuo Outlook.com webmail servis radi konkurencije sa Gmailom.[60] Dana 4. septembra 2012, Microsoft je izdao Windows Server 2012.[61] Dana 1. oktobra, Microsoft je predstavio namjeru za pokretanjem operacije novosti, dio novog MSN-a, u vrijeme pokretanja Windowa 8 kasnije u mjesecu.[62] Dana 26. oktobra 2012, Microsoft je pokrenuo Windows 8 i Microsoft Surface.[58][63] Tri dana kasnije, Windows Phone 8 je izdat.[64] Da bi se nosili sa potencijalom za povećanjem u potrazi za proizvodima i servisima, Microsoft je otvorio veliki broj "dopusnih spremišta" širom SAD-a radi nadomještanja rastućeg broja Microsoft skladišta koja su otvorena u 2012. godini.[65]

Dana 29. marta 2013, Microsoft je pokrenuo Patent Tracker.[66] Kinect senzorski uređaj je nadograđen na 2013 izdanje 8. generacije Xbox One, a njegove mogućnosti su otkrivene u maju 2013. Novi Kinect koristi ultra-široku 1080px kameru, može raditi u mraku korištenjem infracrvenog senzora, ima snažan procesor i novi softver, razlikuje blage pokrete (kao pokreti prstima), te može odrediti korisnikov puls gledanjem u njegovo/njeno lice.[67] Microsoft je potpisao patent aplikaciju u 2011. godini koja sugerira da kompanija može koristiti Kinect sistem kamera za praćenje ponašanja gledalaca televizije kao dio plana pravljenja prikaznog iskustva aktivnijim. Dana 19. jula 2013, Microsoft dionice su pretrpile svoj jednodnevni procentni sell-off od 2000. godine nakon što je njihov kvartalni izvještaj povećao brige među investitorima slabog pokazivanja Windowsa 8 tableta Surface; sa više od 11% opadajućih poena Microsoft je pretprio gubitak veći od $32 milijarde.[68] Za 2010. fiskalnu godinu, Microsoft je imao pet proizvodnih odjeljenja: Windows, Server and Tools, Online Services, Microsoft Business, te Entertainment and Devices.

 
John W. Thompson postaje predjsednik Microsofta, preuzimajući poziciju od Bill Gatesa.

Dana 3. septembra 2013, Microsoft je kupio mobilnu jedinicu Nokie za $7 milijardi.[69] Također 2013, Amy Hood postala je CFO Microsofta.[70]

Alijansa za isplatniji internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. godine. I Microsoft je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koja također uključuje Facebook, Intel i Google. Vođena od strane Tim Berners-Leeja, A4AI teži napraviti internetski pristup isplativijim tako da je pristup raširen u zemljama razvoja, gdje je samo 31% stanovnika umreženo. Google će pomoći sniziti cijene pristupa internetu tako da će one pasti ispod težnji UN Broadband Commission-a od 5% mjesečnog prihoda.[71]

U julu 2013. godine Microsoft je objavio da će preurediti posao u četiri nova poslovna odjeljenja po funkciji: Operativni sistemi, Aplikacije, Cloud i Uređaji. Sva prethodna odjeljenja će biti prebačena u nova odjeljenja bez smanjenja radne snage.[72]

Dana 4. februara 2014, Steve Ballmer je sišao sa pozicije CEO-a Microsofta kojeg je naslijedila Satya Nadella, a koja je prethodno vodila odjeljenja Cloud i Enterprise.[73] Isti dan, John W. Thompson uzeo je ulogu šefa, kada je Bill Gates sišao sa pozicije da bi postao aktivniji unutar kompanije kao tehnološki savjetnik.[74]

Dana 25. aprila 2014, Microsoft je preuzeo Nokia Devices and Services, te napravio brend Microsoft Mobile Oy.

Dana 15. septembra 2014, Microsoft je preuzeo razvojnu kompaniju videoigara Mojang za $2,5 milijardi, najpoznatiju po svojoj popularnoj igri Minecraft.[75]

Poslovi

uredi

Windows odjeljenje, Server and Tools, te Online Services

uredi

Client odjeljenje kompanije prizvodi Windows OS liniju poput Windowsa 8; također proizvodi Windows Live porodicu proizvoda i servisa. Server and Tools odjeljenje proizvodi serverske verzije Windowsa, poput Windows Server 2008 R2 kao i set razvojnih alata zvanih Microsoft Visual Studio, Microsoft Silverlight, web aplikativno okruženje, te System Center Configuration Manager – kolekcija alata koji omogućavaju kontrolu s udaljenosti, upravljanje patchevima, softverskim distribucijama i hardverski/softverski inventar. Ostali serverski proizvodi uključuju: Microsoft SQL Server – sistem upravljanja relacionom bazom podataka, Microsoft Exchange Server, za određene poslovno orijentirane e-mail i rasporedne mogućnosti, Windows Small Business Server, za poruke i ostale male poslovno-orijentirane mogućnosti; te Microsoft BizTalk Server, za poslovno procesno upravljanje.

Microsoft omogućava IT konsalting ("Microsoft Consulting Services") i proizvodi set certifikacijskih programa kojima upravlja odjeljenje Server and Tools napravljeno da prepozna pojedince koji imaju minimalne vještine u specifičnoj ulozi; ovo uključuje programere ("Microsoft Certified Solution Developer"), sistemske/mrežne analitičare ("Microsoft Certified Systems Engineer"), trenere ("Microsoft Certified Trainers") te administratore ("Microsoft Certified Systems Administrator" i "Microsoft Certified Database Administrator"). Microsoft Pressom, koji objavljuje knjige, također upravlja ovo odjeljenje. Online Services Business odjeljenje upravlja mrežnim servisom MSN i pretraživačkom stranicom Bing. Od decembra 2009. kompanija također posjeduje 18% vlasništva kablovskog kanala za vijesti MSNBC bez ikakve izmjenjivačke kontrole; ipak, odjeljenje upravlja web–sajtom kanala, msnbc.com, u zajedničkom upravljanju sa suvlasnikom kanala, firmom NBC Universal.[76]

Poslovno odjeljenje

uredi

Microsoft poslovno odjeljenje proizvodi Microsoft Office uključujući Microsoft Office 2010, liniju uredskog softvera. Softverski proizvod uključuje Word (uređivač teksta), Access (program za upravljanje relacijskim bazama podataka), Excel (uređivač tabela), Outlook (kolaboracijski softver, često korišten sa Exchange Serverom), PowerPoint (prezentacijski softver), Publisher (izdavački softver) i Sharepoint. Broj drugih proizvoda je dodat kasnije s izdavanjem Officea 2003 uključujući Visio, Project, MapPoint, InfoPath i OneNote. Odjeljenje također razvija ERP softver za kompanije pod brendom Microsoft Dynamics. Oni uključuju: Microsoft Dynamics AX, Microsoft Dynamics NAV, Microsoft Dynamics GP, te Microsoft Dynamics SL. Oni su usmjereni na različite tipove kompanija i zemalja, i ograničene za organizacije koje imaju manje od 7.500 zaposlenih.[77] Također pod brendom Dynamics je i softver Microsoft Dynamics CRM, dio Azure Services Platforme.

Odjeljenje za zabavu i uređaje

uredi
Također pogledajte: Microsoft Mobile Oy

Odjeljenje za zabavu i uređaje proizvodi Windows CE za uvezane sisteme i Windows Phone za pametne telefone.[78] Microsoft je sprva ušao na tržište mobitela kroz Windows CE za ručne uređaje, eventualno razvijajući ga u Windows Mobile OS i sada, Windows Phone. Windows CE je dizajniran za uređaje gdje OS ne mora direktno biti vidljiv krajnjem korisniku, naročito, uređajima i automobilima. Odjeljenje također proizvodi računarske igre, preko svoje izdavačke kuće Microsoft Studios, koje se pokreću na Windows osobnim računarima i ostalim sistemima uključujući naslove poput Age of Empires, Halo i Microsoft Flight Simulator, i kuće Macintosh Business Unit koja proizvodi softver za Mac OS uključujući Microsoft Office 2011 for Mac. Microsoftovo odjeljenje za zabavu i uređaje dizajnira, prodaje i proizvodi korisničku elektroniku uključujući Xbox 360 igraču konzolu, ručni medijski program Zune, te MSN TV. Microsoft također prodaje osobni računarski hardver uključujući miš, tastaturu, te razne igrače kontrolere poput joysticka i gamepada.

Kultura

uredi

Tehničke reference za programere i članci za razne Microsoftove magazine, kao što je npr. Microsoft Systems Journal (MSJ), dostupni su kroz Microsoft Developer Network (MSDN). MSDN također nudi pretplate za kompanije i individualce, te skuplje pretplate često nude pristup beta predizdavačkim verzijama Microsoftovog softvera.[79][80] U aprilu 2004, Microsoft je pokrenuo društveni sajt za programere i korisnike, nazvan Channel 9, koji omogućava wiki i internetski forum.[81] Naredni društveni sajt koji omogućava dnevne video–snimke i ostale servise, On10.net, pokrenut je 3. marta 2006. godine.[82] Besplatna tehnička podrška je tradicionalno omogućena kroz internetske Usenet grupe novosti, te CompuServe ranije, koje su pratili zaposlenici Microsofta; može postojati više novinskih grupa za jedan proizvod. Ljudi pomoćnici mogu biti odabrani od strane zaposlenika Microsofta za MVP status (Most Valuable Professional), što im daje vrstu posebnog društvenog statusa i mogućnosti za nagrade i ostale koristi.[83][84]

Poznat zbog svog internog rječnika, izraz „jesti našu vlastitu psećju hranu“ se koristi za opis politike korištenja predizdatih i beta verzija proizvoda unutar Microsofta u težnji testiranja istih u stvarnim situacijama.[85] Ovo je obično skraćeno na samo „pseća hrana“, te se koristi kao imenica, glagol ili pridjev. Drugi dio žargona, „FYIFV“ ili „FYIV“ ("Fuck You, I'm [Fully] Vested"), također koriste zaposlenici da kažu kako su finansijski nezavisni i da mogu izbjeći rad kad god žele.[86] Kompanija je također poznata po svojim procesima zapošljavanja, u ostalim organizacijama poznato kao "Microsoft intervju", koje je notorno zbog „bezveznih“ pitanja, poput „Zašto je šaht–poklopac okrugao?".[87]

Microsoft je javni protivnik ograničenja H1B viza, koja dopušta kompanijama u SAD-u da zaposle određene strane radnike. Bill Gates tvrdi da ograničenje sa H1B vizama pravi poteškoće kompaniji pri zaposlenju ljudi, izjavljujući "Ja bih se sigurno riješio H1B ograničenja!" 2005.[88] Kritičari H1B viza tvrde da opuštanje granica može rezultirati u povećanoj nezaposlenosti građana SAD–a jer H1B radnici rade za manje plaće.[89] Human Rights Campaign Corporate Equality Index, izvještaj o tome kako se organizacije odnose prema LGBT-zaposlenicima (lezbijkama, gej muškarcima, biseksualcima i transrodnim osobama), rangirao je Microsoft sa 87% od 2002. do 2004, te sa 100% od 2005. do 2010, nakon što su dozvolili rodno izražavanje.[90]

Kritike

uredi
 
Grupe BadVista i Defective by Design protestiraju protiv operativnog sistema Windows Vista.

Kritike na račun Microsofta pratile su kompaniju od početka postojanja zbog različitih aspekata njenih proizvoda i praksi posla. Jednostavnost korištenja, stabilnost, te sigurnost softvera kompanije su opći ciljevi kritičara. Nedavno, trojanski konji i ostale „rupe“ zahvatali su veliki broj korisnika zbog grešaka u sigurnosti Microsoft Windowsa i ostalih programa. Microsoft je također optuživan zbog zaključavanja proizvođača u svoje proizvode, te nedopuštanja praćenja i udovoljavanja postojećih standarda u svom softveru.[91]

Kompanija je bila u raznim suđenjima od strane nekoliko vlada i ostalih kompanija zbog nezakonitih monopolističkih djela. U 2004. godini, Evropska unija proglasila je Microsoft krivim u slučaju o nepovjerenju. Dodatno, Microsoftova EULA za neke njihove programe je često kritizirana da je preograničavajuća kao i protiv softvera otvorenog koda.

Microsoft je bio kritiziran (zajedno sa Yahoo–om, AOL–om, Google–om i ostalim) zbog umješanosti u cenzuri u NR Kini.[92] Microsoft je također došao pod kritiku za offshoring poslova za Kinu i Indiju.[93][94][95] Postojali su izvještaji o lošim radnim uvjetima u fabrici u južnoj Kini koja proizvodi neke od Microsoftovih proizvoda.[96]

Preduzetničke afere

uredi

Kompaniju pokreće odbor direktora kreiran većinom od autsajdera, kao što je opcionalno za javne trgovinske kompanije. Članovi odbora od septembra 2014. su: John W. Thompson, Dina Dublon, Bill Gates, Maria Klawe, David Marquardt, Mason Morfit,[97] Satya Nadella, Charles Noski, Helmut Panke i John W. Stanton.[98] Članovi odbora se biraju svake godine na godišnjem mitingu dioničara po principu većine. Postoji pet komiteta unutar odbora koji nadgledaju specifične oblasti. Ovi komiteti uključuju Audit Committee, koji upravlja problemima računovodstva kompanije uključujući izvještavanje i prijavljivanje; Compensation Committee, koji dopušta kompenzaciju za CEO i ostale uposlenike kompanije; Finance Committee, koji upravlja finansijskim stvarima poput predlaganja sjedinjenja i akvizicija; Governance and Nominating Committee, koji upravlja raznim preduzentnim zadacima uključujući nominiranje odbora; te Antitrust Compliance Committee, koji teži spriječiti praksu kompanije od kršenja zakona o nepovjerenju.[99]

 
Petogodišnji grafik historije za NASDAQ: MSFT berzu 17. jula 2013.[100]

Kada je Microsoft krenuo javno i pokrenuo svoju početnu javnu ponudu (IPO) 1986. godine, početna cijena dionice bila je $21; nakon dana kupovine, cijena je stala na $27,75. Od jula 2010, sa kompanijinih devet razdvojenih dionica, bilo koja IPO dionica bila bi umnožena 288 puta; ako bi jedan kupio IPO danas i ako se uzmu u obzir dijeljenja i ostali faktori, koštalo bi oko 9 centi.[9]:235–236[101][102] Cijena dionice je imala najveću vrijednost 1999. godine sa oko $119 ($60,928 prilagođeno za podjele dionica).[103] Kompanija je počela nuditi dividendu 16. januara 2003. godine počevši s osam centi po dionici za fiskalnu godinu praćenu sa dividendom od šesnaest centi po dionici naredne godine, prelazeći sa godišnjih na kvartalne dividende 2005. godine sa 8 centi po dionici za kvartal i specijalnom jednodnevnom isplatom od 3 dolara po dionici za drugi kvartal fiskalne godine.[103][104] Iako je kompanija imala naknadne poraste u isplatama dividendi, cijena Microsoftove dionice ostala je konstantna godinama.[104][105][106][107]

Jedna od strategija posla Microsofta, opisano od strane direktora kao "embrace, extend and extinguish," isprva prihvati konkurentni standard ili proizvod, onda ga proširi i proizvede vlastitu verziju koja je kasnije nekompatibilna sa standardom, što vremenom porazi konkurenciju jer ne može koristiti novu Microsoftovu verziju.[108] Razne kompanije i vlade tužile su Microsoft zbog ovog niza taktika, što je rezultiralo milijardama dolara u prekršajima protiv kompanije.[35][35][40][40][109][110][111][112] Microsoft tvrdi da originalna strategija nije protivkonkurentna, nego radije vježba njihove diskrecije da implementira mogućnosti za koje vjeruje da ih kupci žele.[113]

Finansije

uredi

Standard and Poor's i Moody's dali su AAA rangiranje Microsoftu, čija je imovina procijenjena na $41 milijardi u usporedbi sa samo $8,5 milijardi u neosiguranom dugovanju. Kao posljedica, u februaru 2011. godine Microsoft je lansirao preduzetnu obveznicu sa cifrom do $2,25 milijardi sa relativno niskim posuđivačkim nivoima u usporedbi sa vladinim.[114]

Po prvi put u 20 godina, kompanija Apple Inc. je prestigla Microsoft u Q1 2011. godine kvartalnim profitima i prihodima zbog usporenja u prodajama računara i nastavka velikih gubitaka u Microsoftovom odjeljenju za mrežne servise (koje sadrži pretraživačku mašinu Bing). Microsoftov profit bio je $5,2 milijardi, dok je profit Applea Inc. bio $6 milijardi, dok su operativni prihodi bili $14,5 milijardi i $24,7 milijardi, redom.[115]

Microsoftovo odjeljenje za mrežne servise je neprestano pravilo gubitke od 2006. i u Q1 2011. izgubilo je $726 miliona. Ovo prati gubitak od $2,5 milijardi za 2010. godinu.[116]

Dana 20. jula 2012, Microsoft je objavio svoj prvi kvartalni gubitak ikada, bez obzira na rekordne prihode za kvartale i fiskalne godine, sa novim neto gubitkom od $492 miliona zbog zabilješke vezane za reklamnu kompaniju aQuantive, koja je bila preuzeta za $6,2 milijarde u 2007. godini.[117]

Od januara 2014, Microsoftova tržišna kapitalizacija stoji na $314 milijardi,[118] bivajući 8. najveća kompanija u svijetu po tržišnoj kapitalizaciji.[119]

Okruženje

uredi

Tokom 2011. godine, Greenpeace je objavio izvještaj rangirajući prvih deset velikih brendova u cloud kompjutingu u vezi s izvorima elektriciteta za njihove podatkovne centre. U to vrijeme, podatkovni centri koristili su do 2% ukupnog globalnog elektriciteta i ovaj iznos je projektiran radi povećanja. Phil Radford iz Greenpeacea rekao je "mi smo zabrinuti da nas ova nova eksplozija u korištenju elektriciteta može zaključati u stare, zagađivačke izvore energije umjesto čiste energije dostupne danas,"[120] te prozvao "Amazon, Microsoft i ostale lidere industrije informacione tehnologije da mora prihvatiti čistu energiju radi napajanja svojih cloud podatkovnih centara."[121] U 2013. godini, Microsoft se složio za kupovinu energije koju pravi Texas wind project da napaja jedan od svojih podatkovnih centara.[122]

Microsoft je rangiran 17. mjestom u Greenpeaceovom vodiču za zeleniju elektroniku (16. izdanje) koje rangira 18 elektronskih proizvođača prema njihovoj politici prema otrovnim hemikalijama, reciklaži i klimatskim promjenama.[123] Microsoftov glavni kampus u SAD-u dobio je srebrni certifikat od LEED programa 2008. godine, te instalirao preko 2.000 solarnih panela na vrh svojih zgrada u svom kampusu u Silikonskoj dolini, praveći približno 15% ukupne energije potrebne za postrojenja u aprilu 2005.[124]

Microsoft koristi alternativne oblike transporta. Kreirao je jedan od najvećih svjetskih privatnih autobuskih sistema, "Connector", da transportira ljudi izvan kompanije; za transport na kampusu, "Shuttle Connect" koristi veliku flotu hibridnih automobila da bi sačuvao gorivo. Kompanija također zamjenjuje regionalni javni prijevoz kao podsticaj.[124][125] U februaru 2010. godine, ipak, Microsoft je stao protiv dodavanja dodatnog javnog prijevoza i visokozaposlenih vozila (HOV) za most koji povezuje Redmond sa Seattleom; kompanija nije htjela odužiti s konstrukcijom nimalo.[126]

Microsoft je rangiran brojem 1 na spisku svjetskih najboljih multinacionalnih radnih mjesta od strane Great Place to Work Institute 2011. godine.[127]

Marketing

uredi

U 2004. godini, Microsoft je naručio istraživačke kompanije da urade nezavisne studije vezane za ukupni trošak vlasništva (TCO) sistema Windows Server 2003 u poređenju sa Linuxom; zaključeno je da su kompanije spoznale da je Windows jednostavniji za administrirati od Linuxa, te oni koji koriste Windows administriraju brže što rezultira u manjim troškovima za njihovu kompaniju (npr. niži TCO).[128] Ovo je izazvalo talas povezanih studija; studija od strane Yankee Group zaključila da nadogradnja sa jedne verzije Windows Servera na drugu košta djelić prelaznog troška Windows Servera na Linux, ipak kompanije koje su anketirane napomenule su da je povećana siugurnost i pouzdanost Linuxovih servera i brinu se o bivanju zaključanim u korištenje proizvoda Microsofta.[129] Druga studija, koju je izdao Open Source Development Labs, tvrdila je da su Microsoftove studije "jednostavno zastarjele i jednostrane" i njihova anketa je zaključila da je TCO Linuxa bio niži jer administratori Linuxa upravljaju većim brojem servera uopće i zbog ostalih razloga.[130]

Kao dio kampanje "Uzmi činjenice", Microsoft je osvijetlio .NET trgovinsku platformu koju je razvio u partnerstvu sa Accenture za Londonsku berzu (LSE), tvrdeći da je omogućavala dostupnost "pet devetki". Nakon produženog prekida i nepouzdanosti[131][132] LSE je objavila 2009. godine da je planirala izbaciti Microsoftovo rješenje i prebaciti se na rješenje zasnovano na Linuxu 2010. godine.[133][134]

Tokom 2012. godine, Microsoft je zaposlio političkog anketara, Marka Penna, koga The New York Times opisuje da kao "poznatog po ucjenjivanju" njegovih političkih rivala[135] kao Executive Vice-President, reklame i strategija. Penn je kreirao serije negativnih reklama ciljajući na jednog od Microsoftovih glavnih suparnika, Googlea. Reklama, nazvana "Scroogled", teži napraviti slučaj da Google „zeza“ korisnike pretraživačkim rezultatima koji teže pokazati Googleove sponzore, kojima Gmail ugrožava privatnost svojih korisnika postavljanjem reklamnih rezultata vezanih za sadržaje korisničke pošte i kupovine koji favoriziraju Googleove proizvode. Tehnološke publikacije poput Tech Crunch bile su visoko kritične zbog reklamne kampanje,[136] dok su to Googleovi zaposlenici ipak dobro prihvatili.[137]

Otpuštanja

uredi

U julu 2014. godine, Microsoft je objavio planove za otpuštanje 18.000 zaposlenika. Microsoft je zapošljavao 127.104 osobe do 5. juna 2014, praveći ovu oko 14% redukciju radne snage najvećim otpuštanjem ikada. To uključuje 12.500 stručnjaka i fabričkih radnika. Prethodno, Microsoft je ukinuo 5.800 radnih mjesta 2009. godine prilikom tadašnje finansijske krize u SAD-u.[138][139]

U septembru 2014, Microsoft je otpustio 2.100 ljudi, uključujući 747 osoba u području Seattle-Redmond, gdje je kompanija smještena. Otkazi su došli kao drugi talas privremenih otpuštanja koji su prethodno najavljeni. Ovo donosi ukupan broj 15.000 od 18.000 očekivanih "rezanja".[140]

Saradnja sa vladom Sjedinjenih Država

uredi

Microsoft omogućava informacije o prijavljenim greškama (engleski: bug) u njihovom softveru prema inteligentnim agencijama SAD-ove vlade, prije nego izbace javnu verziju popravke. Microsoftov glasnogovornik izjavio je da kompanija pokreće nekoliko programa koji upravljaju dijeljenjem takvih informacija sa vladom SAD–a.[141]

Prateći prijave medija o PRISM–u, NSA–ov masivni elektronski nadzorni program, u maju 2013, nekoliko tehnoloških kompanija su identificirane kao učesnici, uključujući i Microsoft.[142] Prema informacijama koje su procurile o ovom programu, Microsoft se priključio programu PRISM u 2007. godini.[143] Ipak, u junu 2013, službena izjava od Microsofta osporila je njihovo učesništvo u programu:

Mi omogućavamo korisničke podatke samo kada dobijemo pravni nalog da uradimo tako, a nikada na dobrovoljnoj bazi. U dodatku mi se samo slažemo sa naredbama za zahtjeve o specifičnim računima ili identifikatorima. Ako vlada ima širi dobrovoljni nacionalni sigurnosni program radi prikupljanja korisničkih podataka, mi ne učestvujemo u takvom.[144]

Tokom prvih šest mjeseci u 2013. godini, Microsoft je dobio zahtjeve u vezi s 15.000 do 15.999 naloga.[145]

Microsoft je tražio od Kogresa SAD–a da treba preduzeti jake regulacije privatnosti da zaštiti korisničke podatke.[146]

Logotip

uredi

Microsoft je prihvatio takozvani "Pac-Man Logo", kojeg je dizajnirao Scott Baker 1987. godine. Baker je tvrdio da "Novi logo, u fontu Helvetica kurzivnog tipa, ima kosinu između slova o i s pojačava "mehki" dio imena i pokazuje kretanje i brzinu."[147] Dave Norris pokrenuo je kampanju interne šale da sačuva stari logo koji je bio zelen, sa svim velikim slovima i pokazivao „fensi“ slovo O – nadimkom blibbet, ali je logo bio odbačen.[148] Microsoftov logo sa sloganom "Your potential. Our passion." (bosanski: Vaš potencijal. Naša strast.) ispod glavnog preduzetničkog imena, zasnovan je na sloganu Microsofta korištenog 2008. godine. U 2002. godini, kompanija je počela koristiti logo u Sjedinjenim Državama i eventualno započela TV kampanju sa sloganom, izmjenjenog sa prethodnog slogana "Where do you want to go today?" (bosanski: Gdje želite ići danas?).[149][150][151] Tokom privatne MGX (Microsoft Global Exchange) koferencije 2010. godine, Microsoft je otkrio naredni slogan kompanije, "Be What's Next." (bosanski: Budi što slijedi.).[152]

Dana 23. augusta 2012, Microsoft je otkrio novi preduzetni logo na otvaranju svog 23. Microsoft skladišta u Bostonu pokazujući kompanijinu smjenu fokusa sa klasičnog stila na ikonocentrični moderni interfejs koji koristi ili će koristiti platforma Windows Phone, Xbox 360, Windows 8 i nadolazeći Office paketi.[153] Novi logo također uključuje četiri kvadrata sa bojama tadašnjeg Windows logotipa koji je bio korišten da reprezentira Microsoftova četiri glavna proizvoda: Windows (plava), Office (crvena), Xbox (zelena) i Bing (žuta).[154] Ipak, ovaj logo nije u potpunosti nov—bio je predstavljan u reklamama za Windows 95 od sredine devedesetih.[155][156]

  •  
    1985–1987.
  •  
    1987–2006.
  •  
    2006–2011.
  •  
    2011–2012.
  •  
    2012–danas
  • 1987 – Microsoft "Pac-Man" logotip, dizajnirao ga je Scott Baker, a korišten je od 1987. do 2012. sa 1994–2002. sloganom "Where do you want to go today?".[149][150]
  • 2006–2011 – Microsoftov logo od 2006–2011, sa sloganom "Your potential. Our passion."[150]
  • 2011–2012 – Logo Microsofta sa sloganom "Be what's next."[152]
  • 2012–danas – Predstavljen 23. augusta 2012, da simbolizira "svijet digitalnog kretanja " i Microsoftov "portfolio proizvoda".[157]

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b c "Earnings Release FY14 Q4". Microsoft. 22. 7. 2014. Pristupljeno 18. 11. 2020.
  2. ^ "Revenue and Headcount". Microsoft. Pristupljeno 18. 11. 2020.
  3. ^ "Microsoft Corporation Annual Reports". Microsoft Corporation. 28. 7. 2014. Pristupljeno 23. 8. 2014.
  4. ^ "Global Software Top 100 – Edition 2011". Softwaretop100.Org. 23. 8. 2011.
  5. ^ "Market Cap Rankings". Ycharts. Zacks Investment Research. 8. 4. 2012. Pristupljeno 9. 4. 2012.
  6. ^ "Microsoft buys Skype for $8.5 billion". The Search Office Space Blog. 10. 5. 2011. Arhivirano s originala, 8. 5. 2012. Pristupljeno 4. 4. 2011.
  7. ^ "Notify The Next Of Kin". InformationWeek. 30. 6. 2010. Arhivirano s originala, 24. 4. 2014. Pristupljeno 3. 3. 2015.
  8. ^ "Microsoft Company History".
  9. ^ a b c d e f g h Allan, Roy A. (2001). A History of the Personal Computer. Allan Publishing. ISBN 0-9689108-0-7. Pristupljeno 17. 7. 2010.
  10. ^ a b c "Bill Gates: A Timeline". BBC News. BBC. 15. 7. 2006. Pristupljeno 17. 7. 2010.
  11. ^ Schlender, Brent (2. 10. 1995). "BILL GATES & PAUL ALLEN TALK CHECK OUT THE ULTIMATE BUDDY ACT IN BUSINESS HISTORY". Fortune Magazine.
  12. ^ Allen, Paul (2011). Paul Allen: Idea Man. Penguin Group. str. 91. ISBN 0141969385.
  13. ^ Staples, Betsy (august 1984). "Kay Nishi bridges the cultural gap". Creative Computing. 10 (8): 192. Pristupljeno 15. 7. 2010.
  14. ^ Dyar, Dafydd Neal (4. 11. 2002). "Under The Hood: Part 8". Computer Source. Arhivirano s originala, 11. 9. 2006. Pristupljeno 14. 7. 2010.
  15. ^ Engines that move markets. Books.google.co.uk. Pristupljeno 29. 5. 2011.
  16. ^ "Microsoft to Microsoft disk operating system (MS-DOS)". Smart Computing. Sandhills Publishing Company. 6 (3). mart 2002. Arhivirano s originala, 12. 8. 2011. Pristupljeno 18. 8. 2008.
  17. ^ Blaxill, Mark; Eckardt, Ralph (5. 3. 2009). "The Invisible Edge: Taking Your Strategy to the Next Level Using Intellectual Property". Portfolio Hardcover. ISBN 1-59184-237-9. Pristupljeno 7. 7. 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  18. ^ a b "Microsoft Chronology". CBS News. CBS Interactive. Arhivirano s originala, 23. 6. 2011. Pristupljeno 5. 8. 2010.
  19. ^ Bick, Julie (29. 5. 2005). "The Microsoft Millionaires Come of Age". The New York Times. Pristupljeno 3. 7. 2006.
  20. ^ a b "U.S. v. Microsoft: Timeline". Wired. 4. 11. 2002. Pristupljeno 4. 3. 2015.
  21. ^ Thurrott, Paul (24. 1. 2003). "Windows Server 2003: The Road To Gold". winsupersite.com. Penton Media. Arhivirano s originala, 4. 6. 2010. Pristupljeno 15. 7. 2010.
  22. ^ Athow, Desire (22. 5. 2010). "Microsoft Windows 3.0 Is 20 Years Old Today!!!". ITProPortal. Pristupljeno 4. 4. 2012.
  23. ^ Miller, Michael (1. 8. 1998). "Windows 98 Put to the Test (OS Market Share 1993–2001)". PC Magazine. Arhivirano s originala, 12. 10. 2012. Pristupljeno 3. 7. 2010.
  24. ^ McCracken, Harry (13. 9. 2000). "A Peek at Office Upgrade". PCWorld. Arhivirano s originala, 6. 5. 2009. Pristupljeno 4. 7. 2006.
  25. ^ Waner, Jim (12. 11. 2004). "Novell Files WordPerfect Suit Against Microsoft". internetnews.com. Arhivirano s originala, 7. 11. 2015. Pristupljeno 15. 7. 2010.
  26. ^ "Competitive Impact Statement : U.S. v. Microsoft Corporation". Justice.gov. Pristupljeno 11. 5. 2011.
  27. ^ Borland, John (15. 4. 2003). "Victor: Software empire pays high price". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 16. 7. 2010.
  28. ^ Cope, Jim (mart 1996). "New And Improved". Smart Computing. Sandhills Publishing Company. 4 (3). Arhivirano s originala, 12. 8. 2011. Pristupljeno 16. 7. 2010.
  29. ^ Pietrek, Matt (mart 1996). "Windows 95 Programming Secrets" (PDF). IDG. ISBN 1-56884-318-6. Pristupljeno 17. 7. 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  30. ^ Thurrott, Paul (31. 5. 2005). "MSN: The Inside Story". winsupersite.com. Penton Media. Arhivirano s originala, 23. 5. 2010. Pristupljeno 17. 7. 2010.
  31. ^ "Marketplace: News Archives". Marketplace. American Public Media. 15. 7. 1996. Arhivirano s originala, 23. 8. 2004.
  32. ^ Tilly, Chris. "The History of Microsoft Windows CE". HPC:Factor. Pristupljeno 18. 8. 2008.
  33. ^ Markoff, John (20. 6. 2002). "Fears of Misuse of Encryption System Are Voiced". The New York Times. Pristupljeno 7. 7. 2010.
  34. ^ Stajano, Frank (2003). "Security for whom? The shifting security assumptions of pervasive computing" (PDF). Software Security—Theories and Systems. Lecture notes in computer science. Springer-Verlag Berlin Heidelberg. 2609: 16–27. doi:10.1007/3-540-36532-X_2. ISBN 978-3-540-00708-1. Pristupljeno 6. 7. 2010.
  35. ^ a b c "United States v. Microsoft". U.S. Department of Justice. Pristupljeno 5. 8. 2005.
  36. ^ Jackson, Thomas Penfield (5. 11. 1999). "U.S. vs. Microsoft findings of fact". U.S. Department of Justice. Pristupljeno 18. 8. 2008.
  37. ^ Thurrott, Paul (26. 10. 2001). "WinInfo Short Takes: Windows XP Launch Special Edition". Windows IT Pro. Penton Media. Arhivirano s originala, 26. 5. 2012. Pristupljeno 16. 7. 2010.
  38. ^ "NPD Reports Annual 2001 U.S. Interactive Entertainment Sales Shatter Industry Record". Business Wire. CBS Interactive. 7. 2. 2002. Pristupljeno 31. 3. 2007.
  39. ^ "Microsoft hit by record EU fine". CNN. 25. 3. 2004. Arhivirano s originala, 13. 4. 2006. Pristupljeno 14. 8. 2010.
  40. ^ a b c "Commission Decision of 24.03.2004 relating to a proceeding under Article 82 of the EC Treaty (Case COMP/C-3/37.792 Microsoft)" (PDF). Commission of the European Communities. 21. 4. 2004. Pristupljeno 5. 8. 2005.
  41. ^ Wee, Gerald (10. 11. 2005). "Steve Ballmer on management style". ITWorld. IDG. CIO Asia. Pristupljeno 29. 1. 2011.
  42. ^ Vamosi, Robert (23. 1. 2007). "Windows Vista Ultimate review". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 4. 4. 2012.
  43. ^ Ricadela, Aaron (14. 2. 2006). "Gates Says Security Is Job One For Vista". InformationWeek. UBM TechWeb. Arhivirano s originala, 18. 3. 2012. Pristupljeno 4. 4. 2012.
  44. ^ "Vista gives Microsoft view of record profit". Edinburgh Evening News. Johnston Press. 27. 4. 2007. Arhivirano s originala, 4. 8. 2020. Pristupljeno 1. 2. 2009.
  45. ^ "AFP:EU hits Microsoft with record 899 million euro antitrust fine". Google News. Google. Agence France-Presse. 27. 2. 2008. Pristupljeno 1. 6. 2008.
  46. ^ "Microsoft, Multi-core and the Data Center". Arhivirano s originala, 6. 4. 2013. Pristupljeno 3. 3. 2015.
  47. ^ Conte, Natali Del (15. 6. 2006). "Bill Gates Announces Resignation". PC Magazine. Ziff Davis. Pristupljeno 17. 7. 2010. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  48. ^ Fried, Ina (27. 10. 2008). "Microsoft launches Windows Azure". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 6. 7. 2010. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  49. ^ Fried, Ina (12. 2. 2009). "Microsoft follows Apple into the retail business". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 17. 7. 2010. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  50. ^ Gaynor, Tim (22. 10. 2009). "Long lines as Microsoft opens retail store". Reuters. Thomson Reuters. Arhivirano s originala, 4. 2. 2011. Pristupljeno 3. 7. 2010.
  51. ^ Mintz, Jessica (22. 10. 2009). "Windows 7 operating system makes its debut". NBCNews.com. NBCUniversal. Associated Press. Pristupljeno 4. 4. 2012.
  52. ^ Erickson, David (21. 3. 2011). "Open Networking Foundation News Release". Openflow.org. Arhivirano s originala, 26. 3. 2011. Pristupljeno 29. 5. 2011.
  53. ^ ""Google and other titans form Open Networking Foundation." Noyes, 23. 3. 2011". Computerworld. IDG. 23. 3. 2011. Pristupljeno 29. 5. 2011.
  54. ^ "Windows Phone 7 Series UI Design & Interaction Guide". 18. 3. 2010. Pristupljeno 9. 10. 2010.
  55. ^ "Microsoft releases final test version of Windows 8". Business Line. Kasturi & Sons. 1. 6. 2012. Pristupljeno 4. 8. 2012.
  56. ^ Rosoff, Matt (5. 1. 2011). "OK, So Windows 8 Is Coming To ARM Tablets...Someday (MSFT)". San Francisco Chronicle. Arhivirano s originala, 29. 6. 2011. Pristupljeno 5. 1. 2011.
  57. ^ Sullivan, Mark. "Microsoft Announces New 'Surface' Tablet PC". PCWorld. Pristupljeno 19. 6. 2012.
  58. ^ a b Eichenwald, Kurt, "Microsoft's Lost Decade: How Microsoft Lost Its Mojo", Vanity Fair, 8. 2012
  59. ^ Acohido, Byron (25. 6. 2012). "Microsoft buys Internet startup Yammer for $1.2 billion". USA Today. Gannett Company. Pristupljeno 25. 6. 2012.
  60. ^ Thurrott, Paul (31. 7. 2012). "Outlook.com Mail: Microsoft Reimagines Webmail". Supersite for Windows. Penton Media. Arhivirano s originala, 3. 8. 2012. Pristupljeno 1. 8. 2012. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  61. ^ Microsoft Corp. (8. 8. 2012). "Windows Server 2012 "Save the Date" Announcement".
  62. ^ Rigby, Bill (1. 10. 2012). "Microsoft launching news operation, new MSN". Reuters. Arhivirano s originala, 2. 10. 2012. Pristupljeno 1. 10. 2012.
  63. ^ "Windows 8's delivery date: October 26". ZDNet. 18. 7. 2012. Pristupljeno 17. 9. 2012.
  64. ^ "Mary Jo Foley: Windows Phone 8 launch date revealed". LiveSide.net. 30. 8. 2012. Arhivirano s originala, 3. 11. 2012. Pristupljeno 27. 11. 2012.
  65. ^ "Microsoft prepping for complete brand and product line relaunch, New York store coming the 26th". wpcentral.com. Pristupljeno 3. 11. 2012.
  66. ^ "Microsoft launches 'Patent Tracker' to help you search its library of intellectual property". The Next Web. 28. 3. 2013. Pristupljeno 29. 3. 2013.
  67. ^ David Pierce (21. 5. 2013). "The all-seeing Kinect: tracking my face, arms, body, and heart on the Xbox One". The Verge. Vox Media, Inc. Pristupljeno 28. 5. 2013.
  68. ^ "Funky Friday: More than $32 billion in Microsoft stock value wiped out | Microsoft – CNET News". News.cnet.com. Pristupljeno 21. 7. 2013.
  69. ^ "Microsoft buying Nokia's phone business in a $7,2 billion bid for its mobile future".
  70. ^ "Microsoft names insider Amy Hood as CFO". Reuters.com. Arhivirano s originala, 9. 4. 2014. Pristupljeno 18. 4. 2014.
  71. ^ Samuel Gibbs (7. 10. 2013). "Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet". The Guardian. Pristupljeno 8. 10. 2013.
  72. ^ "Microsoft's sweeping reorganization shifts focus to services, devices". 11. 7. 2013. Arhivirano s originala, 26. 10. 2013. Pristupljeno 3. 3. 2015.
  73. ^ "Microsoft CEO Steve Ballmer to retire within 12 months".
  74. ^ "Nadella named new Microsoft CEO as Gates era ends". Arhivirano s originala, 5. 2. 2014. Pristupljeno 3. 3. 2015.
  75. ^ Hutchinson, Lee. "It's official: Microsoft acquires Mojang and Minecraft for $2.5 billion". Ars Technica. Pristupljeno 19. 9. 2014.
  76. ^ Carter, Bill (24. 12. 2005). "Microsoft Quits MSNBC TV, but Web Partnership Remains". The New York Times. Pristupljeno 6. 7. 2010.
  77. ^ "Four Products Advance on Dynamics ERP Roadmap". Directions on Microsoft. 27. 4. 2009. Arhivirano s originala, 2. 7. 2010. Pristupljeno 3. 7. 2010.
  78. ^ Cha, Bonnie (1. 9. 2010). "Microsoft releases Windows Phone 7 to manufacturers". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 7. 9. 2010.
  79. ^ "MSDN Subscription FAQ". Microsoft. Pristupljeno 3. 7. 2006.
  80. ^ "Microsoft Systems Journal Homepage". Microsoft. 15. 4. 2004. Pristupljeno 18. 8. 2008.
  81. ^ Hobson, Neville (11. 4. 2005). "Microsoft's Channel 9 And Cultural Rules". WebProNews. iEntry Inc. Arhivirano s originala, 20. 4. 2008. Pristupljeno 3. 7. 2006.
  82. ^ "On10.net homepage". Microsoft. Arhivirano s originala, 28. 4. 2006. Pristupljeno 4. 5. 2006.
  83. ^ Bray, Hiawatha (13. 6. 2005). "Somehow, Usenet lumbers on". The Boston Globe. Pristupljeno 3. 7. 2006.
  84. ^ "Microsoft MVP Frequently Asked Questions". Microsoft. Arhivirano s originala, 27. 10. 2008. Pristupljeno 1. 6. 2006.
  85. ^ CNET News.com Staff (21. 7. 2003). "Microsoft tests its own dog food". ZDNet. CNET Networks, Inc. Arhivirano s originala, 8. 1. 2007. Pristupljeno 9. 10. 2005.
  86. ^ Heileman, John (novembar 2000). "The Truth, The Whole Truth, and Nothing But The Truth". Wired. Pristupljeno 30. 9. 2007.
  87. ^ Poundstone, William (21. 5. 2003). "Square Manhole Covers and Crazy Questions". G4TV.com. Arhivirano s originala, 14. 11. 2005. Pristupljeno 1. 7. 2006.
  88. ^ Mark, Roy (27. 4. 2005). "Gates Rakes Congress on H1B Visa Cap". internetnews.com. Pristupljeno 18. 8. 2008.
  89. ^ "Bill Gates Targets Visa Rules for Tech Workers". NPR. 12. 3. 2008. Pristupljeno 6. 7. 2010.
  90. ^ "Corporate Equality Index Archive". Human Rights Campaign Foundation. Arhivirano s originala, 3. 7. 2010. Pristupljeno 17. 7. 2010.
  91. ^ "Writing history with Microsoft's Office lock-in".
  92. ^ "Corporate Complicity in Chinese Internet Censorship". Arhivirano s originala, 22. 11. 2006. Pristupljeno 23. 11. 2006.
  93. ^ "Who's buying Microsoft's outsourcing excuses?". InfoWorld. 22. 4. 2010.
  94. ^ "Microsoft plans to outsource more, says ex-worker". The Seattle Times. 3. septembar 2005.
  95. ^ "High-end tech jobs outsourced by Microsoft". Taipei Times. 17. 6. 2004.
  96. ^ "Microsoft Investigates 'Mass Suicide Threat' Arhivirano 7. 3. 2012. na Wayback Machine". Sky News. 11. januar 2012.
  97. ^ "Microsoft appoints activist investor Mason Morfit to board". Reuters. 11. 3. 2014. Arhivirano s originala, 8. 1. 2015. Pristupljeno 3. 3. 2015.
  98. ^ "Microsoft Board of Directors". PressPass (Press release). Microsoft. Pristupljeno 6. 9. 2014.
  99. ^ "Microsoft Corporation Corporate Governance Guidelines". Microsoft. 1. 7. 2009. Pristupljeno 18. 7. 2010.
  100. ^ "Five year history graph of (NASDAQ:MSFT) stock". ZenoBank. AlphaTrade. 29. 9. 2009. Arhivirano s originala, 30. 10. 2008. Pristupljeno 29. 9. 2009.
  101. ^ Monkman, Carol Smith (14. 3. 1986). "Microsoft stock is red hot on first trading day". Seattle Post-Intelligencer. Hearst Seattle Media, LLC. str. B9. Arhivirano s originala, 21. 2. 2010. Pristupljeno 18. 7. 2010.
  102. ^ "MSFT stock performance and split info". Morningstar, Inc. Arhivirano s originala, 10. 5. 2011. Pristupljeno 17. 7. 2010.
  103. ^ a b "Microsoft stock price spreadsheet from Microsoft investor relations". Microsoft. Arhivirano s originala (xls), 10. 10. 2009. Pristupljeno 18. 8. 2008.
  104. ^ a b "Dividend Frequently Asked Questions". Microsoft. Pristupljeno 18. 8. 2008.
  105. ^ "Yahoo MSFT stock chart". Yahoo Finance. Pristupljeno 13. 12. 2008.
  106. ^ "MSN Money MSFT chart with dividend and split info". MSN Money. Microsoft. Arhivirano s originala, 4. 5. 2011. Pristupljeno 13. 12. 2008.
  107. ^ Fried, Ina; Ard, Scott (15. 6. 2006). "Gates stepping down from full-time Microsoft role, page 2". ZDNet. Arhivirano s originala, 3. 8. 2009. Pristupljeno 18. 8. 2008.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  108. ^ Rodger, Will (8. 11. 1998). "Intel exec: MS wanted to 'extend, embrace and extinguish' competition". ZDNet. Arhivirano s originala, 28. 2. 2010. Pristupljeno 18. 8. 2008.
  109. ^ "Microsoft Corp. Licenses Burst.com Patents & Settles Suit" (Press release). Burst.com Inc. 11. 3. 2005. Arhivirano s originala, 11. 10. 2007. Pristupljeno 18. 8. 2008.
  110. ^ Orlowski, Andrew (5. 3. 2004). "Eolas' web patent nullified". The Register. Situation Publishing Ltd. Pristupljeno 18. 5. 2006.
  111. ^ Dennis, Tony (24. 12. 2002). "Sendo & Microsoft – it all ends in tears". TheInquirer.net. Arhivirano s originala, 29. 5. 2008. Pristupljeno 18. 5. 2006.
  112. ^ Nystedt, Dan (7. 12. 2005). "Update: Microsoft fined $32M by South Korea". IDG News Service. Pristupljeno 18. 8. 2008.
  113. ^ "U.S. v. Microsoft: We're Defending Our Right to Innovate". The Wall Street Journal. 20. 5. 1998. Arhivirano s originala, 17. 11. 2007. Pristupljeno 31. 3. 2006.
  114. ^ "Microsoft sells $2,25 billion of debt at low rates". Reuters. 4. 2. 2011. Arhivirano s originala, 8. 1. 2015. Pristupljeno 3. 3. 2015.
  115. ^ Charles Arthur (28. 4. 2011). "Microsoft falls behind Apple for first time in 20 years | Technology". London: The Guardian. Pristupljeno 11. 5. 2011.
  116. ^ MG Siegler Apr 29, 2011 (29. 4. 2011). "When Will Microsoft's Internet Bloodbath End?". Techcrunch.com. Pristupljeno 11. 5. 2011.
  117. ^ White, Martha. "Microsoft reports first quarterly loss ever". Arhivirano s originala, 20. 7. 2012. Pristupljeno 20. 7. 2012.
  118. ^ "Microsoft Overview". Marketwatch. Pristupljeno 2. 2. 2014.
  119. ^ "Global Top 100 Companies". PWC. Pristupljeno 2. 2. 2014.
  120. ^ "Dirty Data Report Card" (PDF). Greenpeace. Pristupljeno 22. 8. 2013.
  121. ^ "Amazon, Microsoft: Let's keep 'the cloud' clean", Phil Radford
  122. ^ "Microsoft looks to boost eco credentials with wind-powered data centre"[mrtav link], Suzanne Goldenberg
  123. ^ "Guide to Greener Electronics – Greenpeace International (16th Edition)". Greenpeace International. Arhivirano s originala, 12. 11. 2011. Pristupljeno 3. 4. 2012.
  124. ^ a b Mills, Elinor (6. 6. 2008). "Microsoft vs. Google: Who's greener?". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 3. 7. 2010.
  125. ^ "Fostering Alternative Ways to Commute at Microsoft". Microsoft. Arhivirano s originala, 1. 5. 2008.
  126. ^ "Seattle hires consultant to look at 520 bridge plan". King5 Television News. 23. 3. 2010. Arhivirano s originala, 26. 2. 2010. Pristupljeno 3. 7. 2010.
  127. ^ Tu, Janet I. (28. 10. 2011). "Microsoft Pri0 | Microsoft named best multinational workplace". Seattle Times Newspaper. Pristupljeno 3. 11. 2011.
  128. ^ Bishop, Todd (27. 1. 2004). "Studies on Linux help their patron: Microsoft". Seattle Post-Intelligencer. Hearst Seattle Media, LLC. Pristupljeno 16. 7. 2010.
  129. ^ Foley, Mary Jo (24. 3. 2004). "Yankee Independently Pits Windows TCO vs. Linux TCO". eWeek. Arhivirano s originala, 4. 1. 2013. Pristupljeno 14. 7. 2010.
  130. ^ Jaques, Robert (13. 3. 2006). "Linux fans hit back at Microsoft TCO claims". vnunet.com. Arhivirano s originala, 24. 7. 2008. Pristupljeno 18. 8. 2008.
  131. ^ Rowena Mason (10. 9. 2008). "Seven-hour LSE blackout caused by double glitch". London: The Telegraph.
  132. ^ "London Stock Exchange trading hit by technical glitch". BBC News. 26. 11. 2009.
  133. ^ David M. Williams (8. 10. 2009). "London Stock Exchange gets the facts and dumps Windows for Linux". ITWire. Arhivirano s originala, 16. 7. 2011. Pristupljeno 3. 3. 2015.
  134. ^ "London Stock Exchange Rejects .NET For Open Source". Slashdot. 6. 10. 2009.
  135. ^ Wingfield, Nick (14. 12. 2012). "Microsoft Battles Google by Hiring Political Brawler Mark Penn". The New York Times.
  136. ^ "Scroogled: Why So Negative, Microsoft?". TechCrunch. 10. 2. 2013. Pristupljeno 18. 4. 2014.
  137. ^ Kashmir Hill (21. 11. 2013). "Googlers Love Microsoft's 'Scroogled' Gear. Mug and Shirts Sell Out". Forbes. Pristupljeno 26. 5. 2015.
  138. ^ "Microsoft to cut up to 18,000 jobs over next year". 17. 7. 2014.
  139. ^ "Microsoft Layoffs Greater Than Expected: Up to 18,000 Jobs Being Cut". Gamespot. Pristupljeno 10. 8. 2014.
  140. ^ By Alex Wilhelm, TechCrunch. „Lays Off 2,100 More Employees.” 18. 9. 2014. 18. 9. 2014..
  141. ^ "U.S. Agencies Said to Swap Data With Thousands of Firms". Bloomberg.
  142. ^ Ryan W. Neal (11. 7. 2013). "Snowden Reveals Microsoft PRISM Cooperation: Helped NSA Decrypt Emails, Chats, Skype Conversations". International Business Times.
  143. ^ Greenwald, Glenn; MacAskill, Ewen (7. 6. 2013). "NSA Prism program taps in to user data of Apple, Google and others". The Guardian. Guardian News and Media Limited. Pristupljeno 26. 4. 2014.
  144. ^ Johnson, Kevin; Martin, Scott; O'Donnell, Jayne; Winter, Michael (15. 6. 2013). "Reports: NSA Siphons Data from 9 Major Net Firms". USA Today. Pristupljeno 6. 6. 2013.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  145. ^ "Microsoft, Facebook, Google and Yahoo release US surveillance requests". The Guardian. 3. 3. 2014.
  146. ^ Heiner, David. "Request for Comment: Big Data and Consumer Privacy in the Internet Economy" (PDF). National Telecommunications and Information Administration. Microsoft. Pristupljeno 12. 8. 2014.
  147. ^ "Computer Reseller News Magazine". Computer Reseller News Magazine. mart 1987.
  148. ^ Osterman, Larry (14. 7. 2005). "Remember the blibbet". Larry Osterman's WebLog. Microsoft. Pristupljeno 18. 8. 2008.
  149. ^ a b "The Rise and Rise of the Redmond Empire". Wired. decembar 1998. Pristupljeno 18. 8. 2008.
  150. ^ a b c Schmelzer, Randi (9. 1. 2006). "McCann Thinks Local for Global Microsoft". Adweek. Pristupljeno 18. 8. 2008.
  151. ^ Reimer, Jeremy (23. 1. 2006). "Microsoft set to launch new marketing campaign". Ars Technica. Condé Nast Digital. Pristupljeno 18. 8. 2008.
  152. ^ a b Topolsky, Joshua (22. 7. 2010). "New Microsoft brand logos, company tagline revealed at MGX event? (update: no new logos, tagline is a go)". Engadget. AOL. Pristupljeno 2. 8. 2012. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  153. ^ Meisner, Jeffrey (23. 8. 2012). "Microsoft Unveils a New Look". The Official Microsoft Blog. Arhivirano s originala, 25. 8. 2012. Pristupljeno 23. 8. 2012.
  154. ^ Eric, Steven H. (23. 8. 2012). "NEW MICROSOFT LOGO REVEALED". Flapship.com. Arhivirano s originala, 25. 8. 2012. Pristupljeno 23. 8. 2012.
  155. ^ "Microsoft's new logo has ties to the past".
  156. ^ "Microsoft's logo is not new, it's from 1995".
  157. ^ "Microsoft Unveils a New Look". Microsoft. august 2012. Arhivirano s originala, 25. 8. 2012. Pristupljeno 23. 8. 2012.

Vanjski linkovi

uredi

47°38′23″N 122°7′42″W / 47.63972°N 122.12833°W / 47.63972; -122.12833

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Microsoft&oldid=3652469"