Polen

Polen ili cvjetni prah je čista praškasta tvar koju proizvode muške gamete na biljkama. Polen se sastoji od mnoštva mikrogametofita (polenskih zrnaca). Nauka koja proučava polen se zove palinologija i veoma je korisna u paleoekologiji, palentologiji, arheologiji i forenzici.

Zrnca polena na latici cvijeta

Struktura polena

Svako zrnce polena sadrži vegetativne ćelije i generativne ćelije sa dva jedra. Zrnca dolaze u različitim oblicima, veličinama i površinskim oznakama karakterističnim za vrstu biljke. Većina zrnaca je sferičnog oblika. Najmanje polensko zrno proizvode biljke iz roda Myosotis (oko 6 µm)

Hemijski sastav

U raznim smješama polena nađeni su sljedeći vitamini: tiamin (B1), riboflavin (B2), piridoksin (B6), nikotinska kiselina, pantotenska kiselina, folna kiselina, askorobinska kiselina (C), karotin, rutin i vitamini E i D. Detaljnom analizom je ustanovljeno da polen mnogih biljaka sadrži: silicij, sumpor, bakar, kobalt, natrij, željezo, aluminij, kalcij, magnezij, mangan, fosfor, barij, srebro, cink, hrom, stroncij i druge mikroelemente. U njegov sastav ulaze i razne bjelančevine i slobodne amino-kiseline, za organizam važni fermenti katalaza, invertaza i neke organske kiseline, jabučna, vinska i mliječna. Djelovanjem fermenta koje pčele izlučuju prilikom nabijanja polena u saće u polenu dolazi nakon nekoliko sedmica do znatne izmjene tvari. Hemijski sastav i hranjiva svojstva razlikuju se između svježeg polena i polena u saću.

Oprašivanje

Glavni članak: Oprašivanje

Oprašivanje je prenošenje polenskog praha s prašnika na stigmu tučka. Postoji više načina oprašivanja:

• Samooprašivanje
• Oprašivanje pomoću vjetra
• Oprašivanje pomoću vode
• Oprašivanje pomoću životinja

Polen u pčelarstvu

Pčela skuplja polen sa cvijeta.

Pčele sakupljaju cvijetni prah zato što sadrži bjelančevine, masti, šećere, vitamine i druge korisne supstance za njegovanje legla. Ako u košnicu pčelinjaka iz prirode nema unosa cvjetnog praha, pčele zaostaju u razvoju i dobija se lošiji kvalitet pčela. Polenova zrnca raznih vrsta biljaka imaju određene i stalne veličine, boju i oblik. Ako gledamo pod mikroskopom polenova zrnca uzeta sa tijela pčele ili iz meda, po njihovoj veličini i obliku možemo odrediti koje je cvjetove posjetila pčela, odnosno od kojih biljaka potiče med. Veličina polenovih zrna raznih biljaka mnogo se razlikuju. U većini slučajeva ta zrna dostižu oko 0,015 - 0,050mm u razmjeri, a kod samo malo broja biljaka npr. tikava, 0,15 - 0,20mm. Po boji polena može se raspoznati od kojih je biljaka sakupljeno: bijeli sa maline, svijetložuti sa jabuka, zlatnožuti sa suncokreta i žutog kokosa, crvenožuti sa krušaka, tamnocrveni sa kajsije i kestena, smeđi sa bijele djeteline, žutozeleni sa hrasta, svijetlozeleni sa lipe, ljubičast sa facelije itd.

Također pogledajte

• Polenska groznica