Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana

Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana (poznata kolokvijalno kao Mormonska crkva a njeni članovi kao Mormoni) je najveća denominacija u pokretu Svetaca posljednjih dana koji je 6. aprila 1830. godine osnovao Joseph Smith. Nadimak "Mormoni" su dobili po Mormonovoj knjizi u koju vjeruju. Službeni naziv Crkve čije je sjedište u Salt Lake Cityju, u američkoj saveznoj državi Utah, je "Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana".

Hram u Slat Lake Cityu

Naziv "Mormon"

uredi

Naziv "Mormon" se najčešće odnosi na članove Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana. On dolazi od Mormonove knjige [1]. Sljedbenici pokreta Svetaca posljednjih dana vjeruju da je knjiga historijski zapis Božijeg djelovanja među trima civilizacijama na Američkom kontinentu od 600. p. n. e. do 420. godine i da su ju napisali proroci i sljebenici Isusa Krista [2]. Knjiga sadržava učenja Isusa Krista narodima na Američkom kontinentu i izvještaj o njegovu službeništvu među Nefijskim narodom nakon svog uskrsnuća [1]. Mormoni vjeruju da je Mormonova knjiga još jedno svetopisamsko svjedočanstvo o Isusu Kristu koja je uporediva s Biblijom [2] za koju također vjeruju da je "Riječ Božija u onoj mjeri u kojoj je ispravno prevedena." [3] Knjiga je dobila ime po Mormonu, proroku koji je sažeo zapis u IV vijeku.

Zamjenjivanje s drugim vjerskim zajednicama

uredi

Uprkos pogrešnim predodžbama o grupama sa sličnim nadimcima i stereotipima, Mormoni nisu ni na koji način povezani sa kvekerima (članovi Religious Society of Friends-a), menonitima, amišima ili Jehovinim svjedocima. Mormonizam je nastao zasebno od ovih grupa te je izrazito različit po kulturi, običajima, teologiji i bogoštovlju.

Glavna vjerovanja

uredi
  • Isus Krist je Spasitelj i Otkupitelj svijeta.
  • Bog je obnovio svoju pravu crkvu i svećeničku ovlast kroz proroka Josepha Smitha.
  • Danas, Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana ima živućeg Proroka, koji zajedno sa još dvojicom savjetnika predsjedava crkvom. Pored njih tu su još i dvanaest apostola koji tvore zbor dvanaestorice apostola.
  • Mormonova Knjiga je po svom autoritetu, uz Bibliju, još jedno svjedočanstvo o Isusu Kristu.
  • Biblija je riječ Božija.
  • Cijelo će čovječanstvo uskrsnuti.
  • Bog, vječni Otac nekada je bio smrtno biće, koje je postalo Bog.
  • Čovjeku će se suditi po njegovim djelima i željama.
  • Otkupljenje od ličnog grijeha može se postići jedino pokornošću vjeri u Isusa Krista, pokajanju, krštenju i primanju dar duha svetoga.
  • Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana je Božije kraljevstvo na zemlji.
  • Krštenje je neophodno za povratak u Božiju prisutnost. Zato se obavlja krštenje za umrle kao što je spomenuo Pavao u Bibliji.
  • Bračna se veza nastavlja i u sljedećem životu. Mormoni se vjenčavaju u Hramu za sada i cijelu vječnost (mnogoženstvo je ukinuto 1890. godine).
  • Prije Isusova povratka na zemlju, gdje će vladati 1000 godina, svi će se pravedni ljudi okupiti, a Jevreji vratiti u Jerusalem.
  • Na kraju 1000 godina doći će do drugog uskrsnuća i svima će se suditi. Oni poslušni koji su zaslužili najviše nagrade, najveći stepen slave, živjeće u nebeskom kraljestvu s Bogom i Isusom Kristom, a neposlušni će isto primiti manji dio slave. Trećina Božije djece koja se pobunila prije stvaranja svijeta i manji broj ljudskih bića krivih za najgore grijehe, provest će vječnost u paklu.

Mormonova knjiga iznosi mnogo toga o historiji Amerike. Po toj knjizi, Izraelac Lehi i njegova porodica, zajedno s prijateljima, pobjegli su iz Jerusalema 586. godine p. n. e., sagradili lađu i krenuli ploveći na istok oko svijeta. Pomoću kompasa iskrcali su se u Americi i od Lehijeve porodice nastale su dvije nacije koje su postali praroditeljima američkih Indijanaca. Kroz 1000 godina zabilježili su svoju historiju na pločama na nepoznatom jeziku. Prije nego su nestali godine 421, posljednji preživjeli Mormon je zakopao ploče u brdu. Nakon svog uskrsnuća, Isus je posjetio Ameriku i osnovao svoju crkvu, jer su njegove nade u Stari svijet propale. Isus će se vratiti na zemlju i ustanoviti svoje kraljevstvo na Američkom kontinentu.

Pravi mormoni žive vrlo strogo, prema visokim moralnim pravilima;

  • Daju Crkvi desetinu od svojih primanja.
  • Poste jednom mjesečno. Meso jedu umjereno.
  • Ne puše niti piju alkoholna pića, kafu ni čaj, čak ni ako je umjetni sastav za podraživanje u njima minimalan.
  • Porodice održavaju sedmičnu 'porodičnu, domaću večer', kad pjevaju, mole se, igraju razne igre i razgovaraju o odnosima u porodici.
  • Podupiru 'programe za mlade i rekreaciju', čime privlače mlade vjeri.
  • Osuđuju abortus, ali ga članica mormonske zajednice može izvesti bez straha od reakcije i posljedica, ako je riječ o incestu ili je počinjeno silovanje.
  • Ne podržavaju homoseksualnost ili homoseksualne brakove.
  • Propovijedaju suzdržavanje od masturbacije, gledanja pornografije ili mijenjanja partnera u seksu.
  • Promovišu zabranu predbračnog seksa, te kasnije bračnu vjernost.

Misijska je aktivnost neobično važna za mormone. Mnogi mladi mormoni provode dvije godine kao neplaćeni misionari, utroše mnoge sate obilazeći porodice u gradu u koji su došli. Najpoznatiji članovi su, među ostalima, i poznati jugoslavenski košarkaš i kasnije hrvatski diplomata Krešimir Ćosić, Gladys Knight, Steve Young, sedam članova popularne pjevačke grupe The Osmonds, a u novije vrijeme i Mitt Romney.

Članstvo

uredi

Statistički ured Crkve procjenjuje da ih je 2007. godine bilo 13 miliona [4]

Vanjski linkovi

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b Mormonova knjiga
  2. ^ a b Mormonova knjiga, Uvod
  3. ^ Članak vjere
  4. ^ "newsroom.lds.org - Službena stranica Crkve za odnose s javnošću". Arhivirano s originala, 4. 2. 2008. Pristupljeno 23. 11. 2009.