Cilijarni nastavci

Cilijarni nastavci nastaju presavijanjem iznutra različitih slojeva rožnjače, tj. prave sudovnjače i lamina basalis, a prihvataju se između odgovarajućih nabora suspenzivnog ligamenta sočiva. [1][2]

Cilijarni nastavci
Unutrašnjost prednje polovine očne jabučice. (Cilijarni nastavak vidljiv je gore desno.)
Sagitalni dijagram oka. Cilijarni nastavak vidljiv je uz sočivo, neposredno iznad Zinove zonule.
Detalji
ArterijaKratke stražnje cilijarne arterije
Identifikatori
Latinski'Processus ciliares'
TA98A15.2.03.011
TA26767
FMA58486
Anatomska terminologija

Anatomija

uredi

Cilijarnoi nastavci raspoređeni su u krug i čine neku vrstu nabora iza irisa, oko ruba sočiva.

Ima ih od 60-80, a leže jedan pored drugog i mogu se podijeliti na velike i male; prvi su dugi oko 2,5 mm, a potonji (oko jedne trećine cjelokupnog broja), raspoređeni su u razmacima, ali bez pravilnogog rasporeda.

Svojom periferijom pričvršćeni su za tri ili četiri grebena za orbiculus ciliaris i kontinuirani su sa slojevima sudovnjače: njihovi suprotni nastavci su slobodni i zaobljeni, a usmjereni su prema stražnjoj komori očne jabučice i opsega sočiva.

Sprijeda su kontinuirani s obodom šarenice.

Njihove stražnje površine povezane su s suspenzornim ligamentom sočiva.

Funkcija

uredi

Cilijarni nastavci proizvode očnu tečnost.

Reference

uredi
  1. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  2. ^ Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.

Ovaj članak sadrži tekst u javnom vlasništvu sa stranice 1010  20. izdanja Grayeve anatomije (1918)

Vanjski linkovi

uredi